Više nisu egzotika

Zeleni krediti: Za štedljive nekretnine 
- jeftinije zaduživanje

Zeleni krediti: Za štedljive nekretnine 
- jeftinije zaduživanje
Foto: Dom i vrt
1/4
19.12.2012.
u 11:05

Trenutačno su, uz kredite stambenih štedionica, ovo najjeftiniji stambeni krediti na tržištu

Kad su prije dvije i pol godine prvi put na našem tržištu predstavljeni „zeleni krediti“, bili su prilična egzotika. No, danas pojam više nije maglovit; čak i ne baš financijski pismeni klijenti znaju da banke po povoljnijim uvjetima financiraju kupnju ili adaptaciju nekretnina visoke energetske klase. Štoviše, to su trenutačno, uz kredite stambenih štedionica, najjeftiniji stambeni krediti na tržištu.

Motivi nebitni

Je li posrijedi ekološka osviještenost društveno odgovornih tvrtki, želja za rješavanjem novosagrađenog građevinskog „asortimana“ koji leži na lageru ili pak spoznaja da se dužnici koji se bave i energetskom klasom nekretnine često svrstavaju u takozvane visokovrijedne klijente? Takvima očito nije važna samo kvadratura ili cijena, nego i visoka kvaliteta objekata u kojima će stanovati i to sebi mogu i priuštiti.

Vjerojatno u poslovnoj strategiji banaka ima svih tih interesa i elemenata, no onima koji se zadužuju bitno je da su im zato spremni omogućiti jeftiniji kredit. Interes ima i država; Hrvatska je pri dnu u rangiranju energetske učinkovitosti u Europi, a morat će se ubrzano usklađivati sa zakonodavstvom Europske unije po tom pitanju.

U Zagrebačkoj banci, koja je prva na tržište uvela „zelene“ kredite, odobravaju ih za kupnju stanova ili kuća viših energetskih razreda A+, A ili B te za izgradnju i dovršenje niskoenergetskih kuća. Financiranje uključuje i poboljšanje energetske efikasnosti nekretnina u kojima se već stanuje kako bi racionalnije trošili energiju i time izravno smanjili izdatke za režije. Kamatna stopa kod njih iznosi 4,50 posto i fiksna je prve dvije godine otplate, a nakon toga je jednaka kamatnoj stopi za stambene kredite mladima.

Kod nekretnina lošijeg energetskog razreda, odnosno onih koje troše više energije za grijanje, i cijena kredita je skuplja. Jednake energetske pretpostavke kao i Zaba za financiranje „energo kreditima“ ima i PBZ.

Do kraja godine klijentima ih odobravaju po akcijskoj kamati od 4,50 posto za prve dvije godine otplate, a nakon toga kamata je 5,94 posto. Građanima koji kod njih ne primaju plaću zaračunavaju kamatu 6,19 posto. Trenutačno ne naplaćuju naknadu za obradu kredita, ni trošak procjene vrijednosti nekretnine, a akcijski u prvoj godini niti premiju osiguranja nekretnine ili osiguranja od nezgode. Korisnicima kredita omogućuju i realizaciju potrošačkog kredita za opremanje nekretnine do 100 tisuća kuna.

I bez hipoteke

Za kredite namijenjene poboljšanju energetske učinkovitosti do iznosa od 15 tisuća eura ne traže zalog na nekretnini, kao ni OTP banka koja kod kredita „za niskoenergetski dom“ ima kamatu 4,49 posto, fiksnu prve dvije godine otplate te promjenjivu 5,95 posto u preostalom razdoblju otplate. RBA također ima „flexi green“ stambene kredite s kamatom 5,75 posto, a zanimljivo je da iznose kredita za adaptaciju pristaju u cijelosti isplatiti u gotovini bez prilaganja računa.

HPB je svojim „zelenim“ kreditima akcijski prepolovila naknadu do kraja ožujka sljedeće godine. Odobravaju ih uz valutnu klauzulu s kamatom 4,95 posto, fiksnom u prvoj godini otplate, nakon čega je promjenjiva i pola postotnog boda viša, dok je kamatna stopa na kunski kredit 5,95 posto. Hypo banka je također nedavno u ponudu uvrstila „eko stambene kredite“ uz fiksnu kamatu 4,90 posto tijekom prve godine te promjenjivu 5,90 posto po isteku tog razdoblja. Erste banka uvela ih je odmah nakon Zabe, još 2010., a nedavno ih je „doradila“ i kamatu smanjila 0,2 postotna boda u odnosu na standardne stambene kredite, na 6,10 posto za klijente te 6,45 posto za ostale građane. Imaju i kredite s „ostatkom vrijednosti“ pri čemu se 70 ili 80 posto kredita može otplaćivati u anuitetima, a ostatak od 20 ili 30 posto vratiti banci po isteku kredita.

Zeleni krediti još nisu standard, ali donose kvalitetniji strandard stanovanja

– Izmjenama tarifnih pravilnika za projekte obnovljivih izvora i donošenjem regulative za energetsku učinkovitost predviđena je i primjena pravilnika o energetskom certificiranju novih zgrada, dok je uvođenje certifikata za sve postojeće zgrade koje se prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing nužno najkasnije danom pristupanja u članstvo EU.

– Tijekom 2,5 godine u Zagrebačkoj banci i Prvoj stambenoj štedionici odobreno je oko 312 milijuna kuna „zelenih“stambenih kredita. PBZ je u godinu i pol dana odobrila 100 kredita nepoznate vrijednosti, a očekuju sve veću potražnju, kao i RBA. HPB ih je u ponudu uvrstila prije samo tri mjeseca i također bilježe rast interesa klijenata. – U cilju uštede energije i smanjenja emisije CO2 PBZ je s Europskom investicijskom bankom pokrenula program financiranja projekata energetske učinkovitosti kojim korisnici kredita polažu pravo na bespovratni poticaj do 15 posto iznosa investicije. Preko upravitelja stambenih zgrada odobravaju kredite za adaptaciju sustava grijanja, vode, pročelja, prozora, fasada i krovišta, liftova i sl., kojima se potrošnja energije i emisija štetnih plinova smanjuje za najmanje 30 posto. – U Zagrebačkoj, ali i većini drugih banaka, krediti za izgradnju i dovršenje niskoenergetskih kuća podrazumijevaju potrošnju energije do maksimalno 50 kwh/m2. To se mora dokumentirati; kod izgradnje niskoenergetske kuće potrebno je, primjerice, priložiti energetsku iskaznicu koja je sastavni dio projektne dokumentacije. – Osim kupnje i izgradnje niskoenergetskih objekata, financiraju se i adaptacije koje uključuju troškove izrade projekta, plinofikaciju, ugradnju sustava za filtriranje vode, solarnih kolektora, sustava za klimatizaciju, vanjske stolarije s izo-staklom, termo fasade, obnove krovišta, vjetrogeneratore i slično.

NE PROPUSTITE: Niskoenergetske kuće skuplje, ali se isplate nakon nekoliko godina

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije