Tolga Öncü u Zagrebu:

Hrvati su dobri kupci, u prosjeku u Ikei potroše 113 eura, a primjerice Austrijanci 103

Lovro Domitrović/Pixsell
17.08.2023.
u 11:53

U Hrvatskoj je naš biznis dramatično rastao. Prije devet godina, u prvoj godini poslovanja, imali smo promet od oko 70 milijuna eura, a on je proteklih godina rastao više od 60 posto. Imamo veoma dobro pozicioniran koncept, imamo i 12 novih pick-up točaka i planiramo još jednu u Splitu. I online poslovanje u Hrvatskoj je jaka karika i među najprofitabilnijim je Ikeinim tržištima u tom segmentu

S osnivačem Ikee Ingvarom Kampradom svi smo bili jako povezani i da je danas živ, bio bi sretan što smo sve napravili kako bismo Ikeu doveli još bliže ljudima. Mislim da je jedina stvar koja se promijenila od njegove smrti ta da su svi koji rade u Ikei preuzeli još više odgovornosti za njezinu kulturu i vrijednosti. Imali smo jednog Ingvara, a danas imamo više od 170 tisuća “mini ingvara” u trgovinama diljem svijeta u kojima poslujemo – govori nam Tolga Öncü, globalni voditelj maloprodaje Ingka Grupe, koja posjeduje i upravlja s više od 400 Ikeinih robnih kuća u 32 zemlje u cijelom svijetu.

Puno više od ‘običnog’ dućana

Lokacija – robna kuća Ikea Zagreb. Tim u Hrvatskoj, objašnjava, radi jako dobar posao – toliko da je došao vidjeti kako dio njihovih znanja i vještina prenijeti u druge zemlje. Poslovna godina još traje (završava 31. kolovoza 2023.), nakon čega će objaviti konsolidirane podatke. No, već sad je jasno da su u Hrvatskoj imali jako dobru godinu.

– Prošle godine u ovo doba situacija se nije činila obećavajućom. Mnoga su tržišta još bila u lockdownu, uključujući i Ikei izuzetno važno kinesko tržište. Bilo je dosta problema i u lancima nabave, inflacija je stalno rasla... No unatoč tome, Ikea je nastavila rasti, tako da je pri kraju poslovne godine vidljivo da smo ostvarili prilično dobre rezultate. U Hrvatskoj je naš biznis dramatično rastao. Prije devet godina, u prvoj godini poslovanja, imali smo promet od oko 70 milijuna eura, a on je proteklih godina rastao više od 60 posto. Imamo veoma dobro pozicioniran koncept, imamo i 12 novih pick-up točaka i planiramo još jednu u Splitu. I online poslovanje u Hrvatskoj je jaka karika i među najprofitabilnijim je Ikeinim tržištima u tom segmentu. Gotovo trećina, 33% biznisa odvija se online, a u ukupnom online sektoru namještaja i opreme za dom u Hrvatskoj držimo čak 23% tržišnog udjela – kaže naš sugovornik.

Foto: Lovro Domitrović/Pixsell

Rijetko je tko posjetio Ikeu Zagreb a da nije iskusio stalni muving i redove na blagajni. Kroz nju godišnje prođe više od 1,6 milijuna posjetitelja – a na svaka četiri komada namještaja koji se online prodaju u Hrvatskoj jedan dolazi iz Ikee.

– Nakon tako malo godina u Hrvatskoj to je fenomenalno – ocjenjuje Öncü, ističući kako je robna kuća Ikee u Hrvatskoj i jedna od najmodernijih u svijetu.

– Osamdeset godina je jako drugo vrijeme za Ikeu, puno se promijenila, počeli smo kao biznis naručivanja poštom, Ingvar je kreirao kataloge u kojima ste mogli izabrati proizvode koje želite, poslati narudžbu i Ikea bi vam dostavila željeno. Desetak godina poslije otvorili smo svoj prvi showroom, a potom i robnu kuću – i cijeli Ikein koncept trgovina bio je rođen. Posljednjih pet godina kompletirali smo iskustvo trgovine inspirirani kupnjom preko weba. Sada možete skinuti i aplikaciju i tako komunicirati s Ikeom, kupovati na daljinu iz svog doma. Tako vam možemo dizajnirati i kuhinju, a dodali smo i nove formate koje smo razvijali i testirali posljednjih godina. Zahvaljujući tome, ostavljamo manji ugljični otisak na okoliš i dovodimo Ikeu bliže potrošačima, tamo gdje žive, rade i druže se – kaže Öncü, ističući kako su puno više od “običnog” Ikeinog dućana.

– Ikea je uvijek bila predvodnik inovacija, testiranja novih stvari, i to se nije promijenilo ni danas. Jedan je od razloga zašto sam u Hrvatskoj i želja da vidim kako funkcionira autostore s robotima koji u određeno vrijeme isporučuju robu – objašnjava. Ikea Zagreb je, naime, prva Ikeina robna kuća u svijetu s implementiranim autostore rješenjem, automatiziranim sustavom za skladištenje i prikupljanje robe (goods to person) unutar robne kuće – kojim se značajno ubrzava prikupljanje robe za sve zaprimljene narudžbe. Roboti za manje od 10 sekundi pronalaze potrebnu robu, većinom je riječ o online narudžbama, i donose je do radnika koji je pakiraju i šalju dalje.

Foto: IKEA

Nove prilike za inovacije i stvaranje još boljeg iskustva za kupce na svim kanalima rezultirali su i dronovima u Ikeinim skladištima. Dronovi lete Ikeinim robnim kućama u nekoliko država, s ciljem da poboljšaju točnost informacija o stanju zaliha te osiguraju dostupnost proizvoda za online ili fizičku maloprodaju. Prvi dron poletio je u Ikei u Švicarskoj 2021., a 100 dronova koji su trenutačno u funkciji obavljaju inventure skladišta na 16 različitih lokacija u Belgiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj i Švicarskoj. Robna kuća u Zagrebu među prvih je pet Ikeinih robnih kuća u svijetu koje su implementirale dronove sredinom prošle godine. Lete isključivo noću, kad u skladištima nema radnika. Koriste kameru i druge senzore za digitalno prikupljanje podataka i konstantno ažuriranje sustava, poboljšavajući cjelokupnu analizu zaliha i pružajući korisne uvide, kao što je otkrivanje odstupanja u skladištu, koje djelatnici potom mogu unaprijediti. “Obitelj” od 4 ili 5 dronova tijekom jedne noći može skenirati do 7000 predmeta.

Kako bi se što više približili kupcima, u državama u koje Öncü putuje organiziraju se i posjeti obiteljima u kućama ili stanovima i s njima provede 1-2 sata razgovarajući kakve su im potrebe, snovi, želje, frustracije... Bilo u Tokiju, Teksasu, Berlinu ili Hrvatskoj, potrebe su vrlo slične – skladištenje stvari i bolja organizacija života kod kuće, pa je u tom segmentu i najveći rast prodaje, ističe Öncü.

Na 30.000 kvadrata Ikee Zagreb tako je puno prostora za inspiraciju i rješavanje problema koje kupci još nisu riješili, a puno je i impulsne kupnje. Prosječan račun iznosi 113 eura, a u Austriji, primjerice, 103 eura, uzme li se prosjek svih devet tamošnjih robnih kuća, doznajemo od Öncüa. Kad je riječ o kupnji online, prosječna hrvatska košarica iznosi 175 eura, a u Austriji 290 eura.

Foto: IKEA

Gleda li se po ostvarenim prihodima, doznajemo kako su u Hrvatskoj najprodavanije MARKUS uredske stolice, PAX ormari i sve što dolazi u istoimenoj kolekciji te HEMNES kreveti, dok su po broju prodanih komada najprodavaniji OFTAST tanjuri, POKAL čaše i FRAKTA plave torbe. Zapravo PAX ormari i ostatak te kolekcije predvodi i globalnu top-listu Ikeinih najprodavanijih proizvoda po prihodu, potom ALEX ladičari, KALLAX police, BILLY biblioteke i HEMNES kreveti. Po broju prodanih komada najjače su pak FRAKTA torbe, OFTAST tanjuri, SPRUTTIG vješalice, BÄSTIS valjak za čišćenje odjeće te SAMLA kutije. Ipak, na godinu se iz Ikee globalno lansira oko 2000 novih proizvoda.

Fokus na cijenama i održivosti

Osamdeseta obljetnica otkako je Ingvar Kamprad, tada 17-godišnjak, osnovao Ikeu u gradiću Älmhultu u švedskoj pokrajini Småland nedavno je u robnoj kući Zagreb obilježena lansiranjem nove kolekcije koja odaje počast kultnim Ikeinim dizajnima. Poduzetnički duh, inovacije i zajedničko stvaranje sa znatiželjnim, skromnim i pozitivnim pogledom na budućnost proslavljeni su nasljeđem koje spaja klasični dizajn s modernim standardima, a srž svega je jednostavnost, funkcionalnost, odvažni izražaj i razigranost – baš kao Ikea, ističu njezini menadžeri. U spomen na 80-e tako se na tržištu našao i LÖBBACKEN stolić za kavu, ponovno osmišljena verzija kultnog LÖVET stolića, BONDSKÄRET stalak za kapute – novi odvažni izgled SMED stalka, koji je izvorno dizajnirao Rutger Andersson, te DOMSTEN stolac, nova interpretacija JERRY stolca, koji je dizajnirala Karin Mobring 1970-ih. Proizvodi Ikee tako se čine posve bezvremenski, što potvrđuje i Öncü, koji je od 2002., kad je prvi put došao u Ikeu kao voditelj logistike u trgovini Jönköping u Švedskoj, napredovao na niz funkcija u više država te je dosad promijenio čak 26 adresa. No neke od kultnih proizvoda i danas seli sa sobom poput stolića u obliku lista i jedne od fotelja. Petogodišnja kći upravo je otkrila čari bojenja, no s Ikeinim foteljama dobra je stvar ta da se navlake jednostavno skinu i operu, objašnjava.

Foto: IKEA

Jesu li se promijenile navike kupaca, pitamo.

– Jednostavnost, dostupnost, pristupačne cijene i održivost naš su fokus. Ljudi diljem svijeta danas više investiraju u svoje domove, što je trend koji se javio nakon pandemije. Svi smo otkrili da naš dom nije savršen i da ga možemo unaprijediti, najviše proizvodima kojima se štedi energija, voda, tu su i posude za hranu kako bi je se manje bacalo... Priuštivost je bitna Ikeinim kupcima, a kako tvrtka nije izlistana na burzi i u vlasništvu je zaklade, profit možemo uzeti i investirati dalje u smanjenje troškova, pametnije materijale i proizvode, učinkovitije raspolaganje robom, automatizaciju procesa, digitalizaciju... – kako bismo imali što održiviju proizvodnju i niže cijene. Iako ni mi nismo imuni na inflaciju i druge globalne trendove, ponosni smo što smo sami apsorbirali brojna poskupljenja povećavajući efikasnost i učinkovitost kako se sve ne bi prelilo na kupce. No nekim proizvodima cijena je rasla, a nekim je i padala. Koliko, ovisi o svakom tržištu pojedinačno jer svako samo formira cijene zavisno od konkurencije – tvrdi Öncü.

Puno je i kolekcija od reciklabilnih materijala. To je velika prilika i trend, a nastoji se da se, kada dođu svome kraju, ponovno recikliraju u nove proizvode. Ovaj kolovoz u Hrvatskoj je tako u znaku podizanja svijesti o održivoj potrošnji kada kupci mogu vratiti stari Ikein namještaj i zauzvrat dobiti vrijednosnu karticu s dvostrukim iznosom od procijenjene vrijednosti namještaja koji vraćaju. Do poslovne 2030. globalni cilj Ikee su samoobnovljivi materijali i materijali koji se mogu reciklirati. Nedavno je s vanjskim partnerima pokrenut akceleracijski program za istraživanje novih rješenja za ljepilo, koje čini 5% klimatskog otiska Ikee.

Aktivni su i po pitanju izbjeglica. Misija im je stvoriti što bolji život za što više njih, kaže Öncü, pa u suradnji s UNHCR-om već pet godina provode program s ciljem da se izbjeglicama pomogne stvoriti okruženje u kojem će se osjećati sigurno s obiteljima, a istovremeno steći i vještine i talente, kompetencije koje će im pomoći u nalaženju posla.

– Naravno, ako poslije žele ostati raditi u Ikei, to je fantastično, no sretni smo ako se poslije zaposle i drugdje. U Hrvatskoj je u takvom programu 39 izbjeglica iz raznih zemalja – napominje naš sugovornik. No i dalje, tvrdi, nemaju potrebu za stranom radnom snagom u Hrvatskoj iako se iselilo oko 15% stanovništva – i ne uvoze Indijce, Nepalce... – jer su i dalje privlačan poslodavac. Hrvati koji se pridruže Ikei obično žele i ostati u Ikei. Zapravo im je, napominje Öncü, Hrvatska s okolnim zemljama vrlo interesantna regija te su s novim formatima koje razvijaju i dobrim mrežnim sustavom spremni istražiti nove mogućnosti širenja Ikee na ovim prostorima.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije