pobjeda na natječaju

Hrvatski arhitekti gradit će lebedeći kongresni centar u Trebinju

Nekoliko
11.04.2024.
u 10:20

Prisutan je dojam lebdenja nove strukture nad šumom. Prizemlje dostupno svima programski je određeno ugostiteljskim i izložbenim prostorima, orijentirano na šumu u kojoj se nalazimo. Na prvom je katu lebdeći trg, forum, kojem se iz šume pristupa preko eskalatora iz svih smjerova

Krajem 2023. godine Elektroprivreda Republike Srpske raspisala je javni međunarodni arhitektonski natječaj za izradu idejnog rješenja Kongresnog centra u Trebinju. Na natječaj je pristiglo 39 radova iz cijelog svijeta, a žiri je dodijelio tri nagrade te tri posebna priznanja. Autor prvonagrađenog rada zagrebački je studio Nekoliko, a projekt su radili u suradnji s Markom Gusićem iz studija Argu. Studio Nekoliko čine Hrvoje Arbanas, Dora Lončarić, Luka Šen, Martin Mertz, Mario Peko i Mario Kralj; znanje i iskustvo skupljaju godinama, a u ovom formatu djeluju od jeseni 2022. Okupacija su im sva mjerila arhitekture, kao i razni zadaci i namjene: od zgrada javnog sadržaja i društvenog standarda, uređenja javnih prostora, do privatnih investicija i uređenja interijera. Često sudjeluju na hrvatskim i međunarodnim arhitektonskim natječajima.

Foto: Nekoliko

Uz razvoj Trebinja, raste potreba i za višenamjenskim prostorima koji povezuju znanost, gospodarstvo, obrazovanje i kulturu. Kongresni centar površine 30 tisuća kvadrata zamišljen je upravo kao mjesto društvene, kulturne i umjetničke interakcije i socijalizacije. Budući kompleks bit će središte kongresne i obrazovne djelatnosti, ali će proširiti ponudu grada, pružajući optimalne uvjete za razvoj izložbenih, koncertnih, ugostiteljskih, poslovnih i administrativnih sadržaja.

Foto: Nekoliko

Na taj način kompleks kongresnog centra postaje epicentar razvoja i potiče regionalnu suradnju, simbolizirajući evoluciju grada prema modernizaciji i inovacijama.

– Najveći je izazov graditi u neizgrađenom okolišu, u ovom slučaju u netaknutoj prirodi, preciznije šumi. Širi kontekst karakteriziraju brda, planine i rijeka Trebišnjica. Jedini su tragovi građenja Magistralni put M22 Dubrovnik – Trebinje i nasip trenutno nekorištene željeznice koji postaje lokalna veza novoplaniranih struktura u obliku javnog prometa. Programom su definirani masivni volumeni hotela, kongresnog i sportskog centra i gradskih objekata javne i poslovne namjene. Tlocrtni obrisi za gradnju pojedinih cjelina plutaju u zelenoj zoni, velikoj park-šumi – kažu iz zagrebačkog studija Nekoliko te objašnjavaju kako su pristupili izazovu, odnosno objašnjavaju kako su zamislili budući kompleks:

Foto: Nekoliko

– Na zadatak smo odgovorili strukturama koje minimalno dotiču tlo i ostavljaju teren u što većoj mjeri onakvim kakav jest. Sklopovi šire urbanističke cjeline definirani su matematičkim nizom pravila u obliku geometrijskih formi kakve nalazimo u prirodi te prema kojima i sam okoliš u kojem se nalazimo funkcionira – objasnili su, a svima je dovoljno pogledati slike i shvatiti o čemu govore. Naime, ovakvim su pristupom uspjeli postići da objekt izgleda kao da lebdi u prostoru, na prvu čak asocira i na neku vrstu svemirskog broda, što izgleda vrlo atraktivno.

Foto: Nekoliko

– Prva je faza šireg urbanističkog sklopa detaljni prikaz kongresnog centra koji okuplja različite funkcionalne cjeline: dvorane za predavanja i izvedbe, restorane, izložbene prostore, press centar..., a time i različite korisnike. Centralno simetrična ljuska zgrade s tri dominantne ostakljene fasade vertikalno se transformira iz trokutne baze na koju je struktura oslonjena u formu šesterokuta i pri krovu ponovno zrcali u trokutni otisak. Parterni prizemni ophod je natkriven i programski aktiviran sadržajem centra.

Prisutan je dojam lebdenja nove strukture nad šumom. Prizemlje dostupno svima programski je određeno ugostiteljskim i izložbenim prostorima, orijentirano na šumu u kojoj se nalazimo. Na prvom je katu lebdeći trg, forum, kojem se iz šume pristupa preko eskalatora iz svih smjerova. Specifična triangularna geometrija tog prostora primarno služi kao prilazni hol različitim dvoranama kongresnog centra, a dodatno omogućava različite scenarije: neformalna druženja, izložbe, predavanja, koncerte... ili samo prolaz, što je karakteristično za javno dostupne polivalentne prostore – do u detalje objašnjavaju arhitekti te zaključuju:

Foto: Nekoliko

– Tlocrtni Y koji zatvaraju dvorane unutar opisane ljuske, a iznad javnog foruma, dijele središnji servisni blok i interne komunikacije. Na taj je način diferencirano korištenje centra od posjetitelja, izvođača i ostalog osoblja. Konzumirajući kongresni centar prolazimo kroz različite ambijente koji nam se otvaraju u sekvencama i forsiraju vertikalno, horizontalno i kružno istraživanje prostora.

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije