S ljetom i vrućinama u vrtu dolazi do povećane potrošnje vode. Oni iskusniji tu su problematiku riješili skupljanjem kišnice, crpkama iz obližnjeg potoka ili kopanjem bunara, ali bez obzira na to jeste li iskusni ili početnik, uvijek se postavlja pitanje: koliko biljkama uistinu treba vode?
Svaka kap vrlo je važna za rast korijena, a dugoročno je važna i za rast velikih i kvalitetnih plodova. Za razliku od voća ili cvijeća, povrće u tijekom vegetacije neprekidno treba vodu. Uz gnojidbu i obradu, zalijevanje je jedna od najvažnijih radnji želimo li dobar urod.
U pravilu zbog slabe opskrbe vodom povrće počinje nepravilno rasti, kržljavo je, ali i lako podliježe napadima bolesti i štetnika. Usto, zbog pomanjkanja vode gubi se zdrav izgled i dobar okus. No, dobiva li povrće previše vode, ono postaje vodenasto, gubi aromu i brzo se kvari.
Dakle, koliko biljkama uistinu treba vode? Odgovor ovisi o vrsti povrća, tj. o svojstvima biljke, njenim sposobnostima da uzima vodu iz tla, ali i o fazama razvoja u kojima biljka ima različite potrebe za količinom vode. Postoji velika vjerojatnost da se nepravilnim zalijevanjem na pojedinom povrću razviju bolesti koje će tada u vrlo kratkom periodu uništiti čitav urod. Kako onda pravilno zalijevati biljke?
Sve vrste povrća u početku vegetacije trebaju vlagu, posebno u vrijeme klijanja. Kad je riječ o uzgoju presadnica, treba naglasiti da takvom bilju treba više vode i nakon presađivanja. Vlaga je najpotrebnija u sloju tla u kojem se razvija korijenov sustav, i to na dubini od oko 30 cm, što potvrđuje pravilo obilnijeg, ali rjeđeg zalijevanja. Plodovito povrće poput rajčica, paprika, tikvica i graha, ali i začinsko bilje, zalijeva se isključivo uz stabljiku prema korijenu jer, prskamo li spomenuto bilje po lišću, zbog visokih temperatura postoji mogućnost pojavljivanja bolesti poput plijesni ili hrđe.
Suprotno njima, lisnato povrće poput salate i kupusnjača poželjno je, osim uz korijen, zalijevati prskanjem jer zahtijeva veću vlagu prilikom rasta. Kod kupusnjača poželjno je pojačati zalijevanje prilikom oblikovanja glavica. Korjenasto povrće pak tijekom cijele vegetacije zahtjeva kontinuirano zalijevanje. Nedovoljno vlage u tlu rezultirat će drvenastim i neukusnim mrkvama, peršinom, ciklom ili rotkvicama.
Jako važna stvar prilikom zalijevanja jest temperatura vode. Suviše hladna voda nepovoljno djeluje na dozrijevanje plodovitog povrća, koje zbog iznenadnog šoka stvara nekvalitetne plodove. Događa se da cvjetovi ili zametnuti plodovi opadaju, a korijen smanjuje usisnu snagu, zbog čega lišće počinje venuti i biljka propada.
Ako ne možete temperirati vodu, u npr. vanjskim bazenima, i osuđeni ste na korištenje hladne bunarske vode ili vode iz vodovoda, zalijevanje obavite tijekom noći ili rano ujutro. U slučaju da imate problema s puževima u vrtu, poželjno je večernje zalijevanje zamijeniti jutarnjim. U vrijeme toplih mjeseci vrijedi dobro poznato pravilo – zalijevati rjeđe, ali obilnije. Pod obilnim zalijevanjem kao najbolji primjer možemo navesti zalijevanje rajčice: jedna stabljika – 10 litara vode.
Ne zaboravite na okapanje usjeva, osim što se popravlja rastresitost tla, sprečava se i kapilarno isparavanje vlage. Također je potrebno redovito plijevljenje jer će razvoj korova biljkama oduzimati vlagu.
Prestao sam s uredom i sada. Radim od kuće 175 sati po satu radeći od kuće radeći ovaj jednostavan kućni posao na mreži. Zarađujem 22854 USD mjesečno radeći na mreži 4 sata dnevno. preporučio sam ti da probaš. nećete izgubiti ništa, samo ga isprobajte na sljedećoj web stranici i zarađujete svakodnevno ... Za više detalja ..............➤➤➤➤ cutt.ly/NyvKMnJ