Jutarnji mrazovi postali su gotovo već svakodnevica u većini vrtova. Naravno, ne svuda jer pojava mraza ovisi o mikroklimi lokaliteta, pa je moguće čak da jedan dio vrta bude pod mrazom, a drugi ne, no u pravilu se većina vrtlara već susrela s njim, posebice posljednjih dana kad temperatura pada. Mraz je specifična pojava koja, među ostalim, pomaže da sjeme klija, no postoje biljke koje treba štititi od mraza i u pravilu su to vrste iz toplijih krajeva, odnosno mediteranske vrste, ali i mlade biljke koje su posađene unazad mjesec dana, poput matovilca, rikule, blitve... Najbolje je rješenje za te vrste prekriti ih agrotekstilnom folijom. S obzirom na to da je perforirana, ona preko dana propušta dio topline, sunca i zraka, a preko noći na njoj se stvara sloj leda koji štiti biljke. Druga opcija je zaštita klasičnim folijama za plastenike, ali one se moraju micati svaka 2-3 dana jer nisu propusne. Uz to, kondenziraju vodu koja kapa na bilje pa može nastati led. Matovilac se može i malčirati te postoje određene kulture koje lako podnose mraz. To su mahom kupusnjače, zimska salata, radič, kelj...
Važno je i razlikovati gradaciju mrazova, od umjereno i srednje jakog pa do intenzivnog koji je posebno opasan za mlade voćke, i to osobito one koje su cijepljene. Ako dođe do smrzavanja, one propadaju. Na ukrasno bilje, pa čak i na maslinu i oleandar, mogu se staviti i tri-četiri sloja termoregulacijske folije. Između će se stvoriti zrak koji će štititi biljku od smrzavanja. Najbolje je birati 40-gramsku zimsku foliju. Ne bi bilo loše ni napraviti improviziranu konstrukciju oko najosjetljivijih vrsta te je ogrnuti nekom prirodnom tkaninom. Od priručnih, alternativnih, materijala koriste se malč, kukuruzovina, sijeno, slama. Indirektno će nam u zaštiti pomoći drveće, grmovi ili zidovi, objekti koji se nalaze na sjevernoj strani i ublažavaju hladni sjeverni vjetar koji dodatno snižava temperaturu. Ne sadite povrće u sjeni, ali i na teškom, zbijenom i previše vlažnom zemljištu. Ključno je zaštititi biljke posebno u ovom periodu. Zbog svega navedenog biljke doživljavaju hormonalne promjene. Takvi skokovi temperature pogotovo zbunjuju trajnije nasade. Ne postoji puno načina da im se pomogne osim da se debla voćaka oboje vapnom. Osim što štiti od štetnika, vapno bijelom bojom odbija sunce.
Međutim, pojava hladnijih dana i mraza nekim biljkama nije prepreka jer im hladnoća ne smeta. Istovremeno se skraćuje dan, odnosno period osvijetljenosti biljaka. Nekima će ovakvi uvjeti goditi i napredovat će bez problema. Odličan izbor će biti zelena salata i slične vrste kao što su rukola i endivija, zimska blitva, špinat, grašak, bob, kupus i ostale kupusnjače, a tu su nezaobilazni raštika i kelj. Također, siju se rotkvice, češnjak i crveni luk, poriluk, komorač, mrkva, cikla. Posebnu grupu čine višegodišnje vrste povrća koje na poljima ostaju tijekom nekoliko godina, a to su artičoka, rabarbara. U slučaju da ćete na otvorenom saditi presadnice uzgojene u plastenicima obavezno je da ih pripremite, odnosno da prođu kaljenje (jačanje). Samo takve bit će sposobne prilagoditi se na jesensko-zimske uvjete, prije svega na niske temperature i mraz. Rast i razvoj biljaka u ovom periodu je pod direktnim utjecajem dva faktora: temperature i svjetlosti. Većina ovih vrsta povrća je veoma otporna na niske temperature. Međutim, ta otpornost ovisi o drugim faktorima. Smanjuju je vjetar i voda. Što je vjetar jači i što je sredina vlažnija, veća je opasnost od smrzavanja. Nekim vrstama godi blagi mraz. Takva je raštika koja gubi gorčinu i listovi postaju mekši. Na otpornost utječe i dužina izloženosti temperaturi ispod 0ºC. Pokrivenost snijegom je još jedan bitan faktor, jer on djeluje kao toplinski izolator. Negativno je kad se na površini stvori snježna pokorica koja umanjuje razmjenu plinova i biljke pate.
Svakako valja spomenuti da je mraz puno opasniji od snijega. Padne li snijeg, ne treba strahovati. Uloga snijega u prirodi je višestruka, a posebno je važno što natapa podzemne rezervoare vode i toplinski je izolator za biljke. I u samom vrtu snijeg ima u velikoj mjeri povoljnu funkciju. Debeli snježni pokrivač na biljkama predstavlja toplinski izolator koji štiti biljno tkivo od niskih temperatura zimi. Pod djelovanjem snijega i niskih temperatura vrtno se tlo rahli i postaje povoljnije za uzgoj biljaka. Osim uloge zaštite bilja, snijeg stvara i toplinski sloj za sve ostale žive organizme tla.
Stoga u godinama kad nema snijega vrt i sve što je zasađeno i živi u zemlji i pod većim je rizikom za preživljavanje niskih temperatura. Negativni učinak snijega uglavnom je za biljke fizičke prirode. Ako u jesen nisu dobro pripremljene vrtne biljke, grmovi ili stabla, ponajprije mlađa crnogorična, snijeg će napraviti štetu u obliku lomljenja grana i izboja zbog velike mase.
Stoga, jedna od najvažnijih priprema vrta za zimu i snijeg jest vezanje grmova i stabala crnogorice koji su osjetljivi na lomljenje grana. Grmove treba povezati špagom, a crnogoricu, poput čempresa možemo povezati elastičnom špagom. Važno je da skupimo sve grane da, padne li velika količina snijega, ne dođe do lomljenja grana i izboja. Dakle, velika količina snijega nije problem ako je vrt dobro pripremljen.
