Kako maštovito i planski oblikovati cvjetni vrt te stvoriti kompoziciju i oblik prostornog reda uz poštovanje smislene veze s okolinom? Odgovor na to pitanje nude nastavnici i učenici brodske Srednje škole Matije Antuna Reljkovića, čiji prekrasni cvjetni krugovi, inspirirani glasovitim schönbrunnskim vrtovima u Beču, već godinama mame uzdahe gostiju i posjetitelja.
Brođani su za osnovnu formu odabrali krug, koji se formira od središta prema vanjskoj kružnici
Dvoljetnice poput maćuhica, tratinčica ili potočnica svojom ljepotom i mirisom privlače i u kasnu jesen, dok će u proljeće biti posađene jednoljetnice kao što su vatrena kadulja, kadifica ili begonija.
Većina biljaka u vrtu su dvoljetnice, a periodično se nadopunjuju novima
– Za razliku od ravnih formi, cvjetne krugove pravimo tako da u sredinu zamršene površine zabijemo kolac oko kojeg omotamo uže koje zatim povlačimo do željene dužine. Nakon toga se krećemo u krug i posipamo prah kojim ćemo označiti vanjski rub kružnice. Sadnja kreće iz sredine – objašnjava Jelena Đurđević, mag. ing. agronomije.
Oblikovanje vrta je proces kojim se nastoji što bolje uklopiti oblike u prostor i onda taj prostor osmisliti s biljkama, kažu u školi. O vrtlaru ovisi hoće li se poigrati s krugovima, ravnim ortogonalnim kombinacijama, trokutima ili krivuljama te hoće li se opredijeliti za formalni, neformalni ili kombinaciju više sistema.
Učenici zajedničkim snagama održavaju vrt na visokom nivou, a sve koordinira profesorica Silvija Raguž
– Najvažnije je izvući maksimum iz prostora koji želimo osmisliti. Ako je prostor uzak i izdužen, oblikovanjem ćemo pokušati stvoriti dojam da izgleda širi i kraći i obrnuto – kaže prof. Silvija Raguž, dipl. ing. agronomije. Vrt brodske škole podijeljen je u potprostore, a reprezentativni dio s cvjetnim gredicama osmišljen je u formalnom stilu.
Prilagodba prostoru
Predstavljen je pravilnim geometrijskim sistemom u kojem su kombinirani krugovi i gredice, strogo je simetričan i povijesno inspiriran. Cvjetni krugovi s uvijek novim sezonskim cvijećem možda su najprivlačniji motiv u školskom okolišu. – Vrt uvijek mora biti povezan sa svojom okolinom i poticati nas da živimo u vanjskom prostoru. Ne smijemo ga doživljavati kao nešto što ćemo samo gledati i što će nam oduzimati vrijeme zbog održavanja.
Cilj je da ga koristimo i boravimo u njemu – dodaje prof. Đurđević. Posjetitelji su fascinirani kada pred sobom vide takvo šarenilo boja i veliku i homogenu kružnu površinu koja je u cijelosti ispunjena cvijećem.
Malo jezerce i mostić posebno su romantični u proljeće kada cijeli vrt počne cvjetati
Slobodni stil
Međutim, stručnjaci zbog nedostatka prostora krugove ipak ne preporučuju za privatne vrtove.
Zatvorena su forma i teško ih je uklopiti u okolinu.
Osim toga, povijesno su povezani s renesansom i klasicizmom, a naše kuće uglavnom nisu takve.
– Ljudi vole krugove, ali našem senzibilitetu više odgovara slobodniji stil. Postoje i druge zanimljive forme, poput krivulja i kružnih isječaka. Njima je možda teže baratati u oblikovnom smislu, ali su u svakom slučaju zanimljiviji i suvremeniji – ističe prof. Raguž.
