22.08.2013. u 22:39

Iako je luk jednostavno uzgojiti, a nije ga teško niti sačuvati, čini se da je mnogim vrtlarima i to previše posla, pa radije kupuju onaj jeftini, iz uvoza...

Iako je luk jednostavno uzgojiti, a nije ga teško niti sačuvati, čini se da je mnogim vrtlarima i to previše posla, pa radije kupuju onaj jeftini, iz uvoza...

U posljednje vrijeme mladi luk se sve češće uzgaja u snopovima. Tako se štedi prostor, a biljke izdužuju i ostaju bijele.

Sredina je kolovoza vijeme za berbu posljednjeg luka u kontinentalim krajevima. Vrtlari mediteranskog područja izvadili su ga iz tla još prije mjesec dana, osušili na gredicama i spremili na hladno i prozračno mjesto. Tako će sačuvati svježinu i do nekoliko mjeseci, osim ako slučajno ne dođe u kontakt s vlagom. Tada možemo očekivati početak klijanja luka, prirodnu, ali nepoželjnu pojavu.

Luk i mrkva tradicionalno su dobri susjedi. Luk štiti mrkvu od mrkvine, a mrkva luk od lukove muhe.

Nažalost, glavice se tada suše i postaju neupotrebljive, pa se s pravom pitamo zašto nam luk tako kratko traje. No ako se prisjetimo kako su to radili naši stari, realno je očekivati i do mjesec dana dužu svježinu.
Tradicionalno čuvanje luka
Svi dobro poznajemo dalmatinsku reštu, vijenac ispleten od glavica češnjaka koji se prodaje na našim tržnicama. I ja ga nakon berbe pletem na isti način, baš onako kao se to tradicionalno radi. Kada dođe vrijeme berbe, glavice vadim zajedno sa stabljikom.

Luk i mrkva tradicionalno su dobri susjedi. Luk štiti mrkvu od mrkvine, a mrkva luk od lukove muhe.

Nakon sušenja stabljike vlažim zamatanjem u mokri ručnik i pletem u vijence od 6, 12 ili više glavica. Na taj isti način može se čuvati i luk, i prava je šteta što je taj koristan postupak s vremenom pao u zaborav. Osim toga, vijenci s lukom čak se i čuvaju se na drugačiji način, uvijek obješeni i uvijek izloženi strujanju zraka.
Žute stabljike
Trenutak berbe luka obično prepoznajemo po žućenju stabljiki. Neki ih vrtlari tjedan dana prije berbe lome, jer misle da će glavice tako brže dozrijeti. No taj postupak, koji bez provjere kopiraju mnogi vrtlari, nimalo ne utječe na kvalitetu zriobe. Naprotiv, time se prekida prirodno sušenje, odnosno nakupljanje rezervi minerala, vode i šećera u stabljikama.

Želite li sačavati sjeme luka, ostavite ga da procvate, a ako u blizini rastu i drugačije sorte, zaštitite zaštitnom mrežicom kako bi zadržali čistoću sorte.

A upravo u njima krije se tajna produžene svježine luka koji puni svoje glavice još mnogo mjeseci nakon berbe. No da bi do toga došlo, luk treba uzgojiti na vrijeme i u kvalitetno pripremljene gredice. A to je već pitanje uzgoja.
Tradicionalan uzgoj luka

Iako se luk nekada često sijao, danas ga većina vrtlara uzgaja sadnjom lučica u ožujku. Prema plodoredu luk obično dolazi nakon kultura koje obilno gnojimo, kao što su rajčice, paprike, patlidžani. Stoga mu, u plodnom organskom tlu nije potrebna dodatna gnojidba, psim možda jesenkog tretiranja vapnom. Naime luk bolje uspijeva u blago alkanoj sredini, pa ako ga uzgajamo u glinastom tlu, vapnjenjem ćemo postići bolje uvjete. Iako bi profesionalci vjerojatno najprije provjerili pH vrijednost tla, iz iskustva vam mogu reći da nećete pogriješiti ako na gredice, bez ukopavanja, u jesen samo prosipamo oko 15 g na četvorni metar vrtnog tla.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije