Kuća časti! Za vrlo prigodan slogan odlučio se Fond za zaštitu okoliša kad je koncem lanjske godine objavio kriterije koje moraju ispunjavati oni koji će se u 2024. prijavljivati za subvencioniranu energetsku obnovu obiteljske kuće. Takva će nekretnina svoje vlasnike počastiti prvenstveno uštedom na računima za struju i grijanje, a u konačnici i eliminiranjem većih troškova ulaganja u samo zdanje, osim onih koji se, naravno, odnose na održavanje. Pedeset godina vijek je dobre energetske izolacije, kako će nam nešto kasnije objasniti Igor Kemenović, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS) te direktor tvrtke Kemenović za hidro i toplinske izolacije, a mi ćemo, prije svega, na same uvjete natječaja Fonda za zaštitu okoliša jer samo oni koji ih ispune moći će se prijaviti za sufinanciranu energetsku obnovu, i to do kraja veljače, napominju iz Fonda, jer vlasnicima obiteljskih kuća dali su vremena kako bi pripremili svu potrebnu dokumentaciju za prijavu. Bez nje ništa, 120 milijuna eura Fond će dijeliti onima koji, kad se javni poziv raspiše, prilože dokaz legalnosti kuće, njezine nacrte, fotografije, energetski certifikat, ali i ponudu izvođača radova, odnosno glavni projekt ako prijava ide za sufinanciranje fotonaponskih panela. Upravo za njih subvencija je i najmanja, 50 posto, dok se 60 ili 80 posto može dobiti za ostale “zahvate”, odnosno za mjere povećanja toplinske zaštite ovojnice koja uključuje bolju toplinsku izolaciju vanjskih zidova i krova kuće, za zamjenu vanjske stolarije, za ugradnju dizalica topline te kotlova na pelete. Postoci su različiti i u ovim kategorijama jer 80 posto subvencije mogu ostvariti kuće oštećene u potresu, one neoštećene 60 posto, s tim da maksimalni iznos poticaja iznosi 62.120 eura po prijavi.

Sam Fond za zaštitu okoliša sufinanciranje je podijelio u četiri aktivnosti, tj. kategorije za koje se vlasnici obiteljskih kuća mogu prijaviti. “A1” podrazumijeva cjelovitu energetsku obnovu koja obuhvaća povećanje toplinske zaštite elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora kroz provedbu minimalno jedne od mjera na vanjskoj ovojnici obiteljske kuće i ugradnju tehničkih sustava za korištenje obnovljivih izvora energije, aktivnost “A2” je povećanje toplinske zaštite elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora kroz provedbu minimalno jedne od mjera na vanjskoj ovojnici obiteljske kuće, “A3” podrazumijeva ugradnju tehničkih sustava grijanja/hlađenja i pripreme potrošne tople vode korištenjem obnovljivih izvora energije, dok je “A4” ugradnja tehničkih sustava za proizvodnju električne energije korištenjem obnovljivih izvora energije za vlastitu potrošnju. Ono što također treba imati na umu jest i da energetski certifikat mora biti D ili lošiji na kontinentu, a C ili lošiji na obali ako se ide u aktivnost “A1” i “A2”, dok je za “A3” nužan energetski certifikat C ili bolji za kontinent, a B ili bolji za primorsku Hrvatsku. Ulogu igra i kvadratura nekretnine.

– Za sufinanciranje mjera energetske obnove prijaviti se mogu vlasnici i suvlasnici čije kuće imaju do 600 četvornih metara i/ili do tri stambene jedinice te više od 50 posto površine namijenjene stanovanju. Pritom je uvjet za sufinanciranje da prijavitelji u toj kući imaju prebivalište, uredno vlasništvo te odgovarajući dokaz da je kuća u potpunosti legalna – kažu u Fondu u kojem su pojasnili i zašto su se koncentrirali upravo na obiteljske nekretnine.

Ugodniji boravak

– Obiteljske kuće čine 65 posto stambenog fonda u Hrvatskoj koji je odgovoran za 40 posto ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini. Najviše obiteljskih kuća u Hrvatskoj izgrađeno je prije 1987. godine te nemaju gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju (energetski razred E i lošiji). Takve kuće troše 70 posto energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošnje tople vode, a mjere energetske učinkovitosti mogu znatno smanjiti njihovu potrošnju, u nekim slučajevima i do 60 posto u odnosu na trenutačnu – objašnjavaju u Fondu za zaštitu okoliša.

Da će, baš kao i prethodnih godina, i ovaj poziv Fonda biti hit, predviđaju u HUPFAS-u, udruženju renomiranih proizvođača komponenti i cijelih toplinsko-fasadnih sustava. Hrvati su među najzainteresiranijima u Europi za energetsku obnovu, ističe čelnik HUPFAS-a Igor Kemenović, a svoje kuće obnavljaju i u razdoblju kad za isto ne mogu dobiti ni eura financijske pomoći. Jer, kaže naš sugovornik, ušteda se svakako postiže, samo je ona još i veća uz sufinanciranje jer se iz jednadžbe miče i dio početnih troškova ulaganja.

– Ljudi su svjesni životne potrošnje. Uzmimo struju za primjer; cijena joj je sad subvencionirana, ali to ne znači da neće u određenom trenutku opet porasti. A ne troši se energija samo zimi, i ljeti je trošimo za hlađenje, s tim da mnogi i ne znaju da je skuplje zrak ohladiti nego ga ugrijati. Benefiti nisu samo ušteda na mjesečnim računima, na umu treba imati i koliko je ugodniji boravak u kući s fasadnom izolacijom, i to 12 mjeseci godišnje. Također, fasada čini kuću ljepšom, a povećava joj se i financijska vrijednost te se na nju, u konačnici, može dići veća hipoteka – kako energetska obnova obiteljskoj kući povećava vrijednost za otprilike 15 posto, objašnjava nam Igor Kemenović. Pitamo ga i koliko otprilike košta sama energetska obnova za kuću od sto kvadrata, za one koji možda ne prođu javni natječaj Fonda. Investicija nije preskupa, kaže naš sugovornik.

– Dosta je to teško izračunati, a i ne mogu govoriti za ostale izvođače radova, međutim mi smo proizvođači EPS-a (stiroporne ploče, op.a.) i materijal je 15-ak eura za kvadrat. Ruke su između 30 i 40, tako da sto kvadrata košta oko pet tisuća eura, što nije puno. Naravno, jest ako taj novac nemate, ali predviđeni rok trajanja takvog energetski izoliranog objekta je 50 godina i investitori trebaju o tome razmišljati upravo na ovaj način; kao o dugoročnoj investiciji. Jer fasada se ne mijenja svaki određeni broj godina kao, primjerice, automobil za koji ljudi obično lakše daju spomenuti iznos – objašnjava nam Kemenović.

A tko se češće odlučuje na energetski učinkovit objekt, oni koji imaju stare fasade ili oni koji ih uopće nemaju?

– Možda je čak i podjednako, s tim da, kad govorimo o kućama sa starim fasadama, radi se o starim objektima čija fasada podrazumijeva samo žbuku, to nije energetski izolirani objekt. Tu možemo vrlo dobro uočiti i razliku između energetske obnove i obnove; ako se radi samo potonje, kuća nije nezaštićena, ali nije ni na pravi način izolirana, odnosno nema povrata energetskih troškova. A razlika u cijeni navedenih obnova je možda 20 posto, koliko košta toplinski materijal i pričvrsnice. Tako da svatko tko se odlučuje na obnovu fasade trebao bi se odlučiti na energetsku obnovu – kaže nam predsjednik HUPFAS-a. Koliko nekretnina u Hrvatskoj uopće ima, a da nisu energetski učinkovite, može se samo otprilike reći jer registar ne postoji, iako se na njemu radi.

– Ne bih htio nagađati, ali ima ih puno. Super je što je interes u Hrvatskoj zaista velik, što nije baš slučaj u drugim zemljama u Europi. HUPFAS je, inače, partner kampanje Renovate Europe, koja ima plan da se programima obnove do 2050. smanji potreba za energijom u zgradama EU za 80 posto i često se u njihovu središtu u Bruxellesu Hrvatska ističe kao dobar primjer zainteresiranosti za energetsku obnovu – kaže nam Igor Kemenović pa dodaje kako je stambeni fond proizvođač 40-ak posto ukupne količine CO2 (20-ak posto čini promet) i bez energetske obnove nema ništa ni od cilja da Europa do 2050. postane ugljično neutralni kontinent.

– U tom se smjeru sad i ide. Građevina jest malo tromiji sektor, ali radi se o velikim vrijednostima te treba biti sveobuhvatan. Ključno je raditi po načelu “energy efficiency first”, koje i EU zagovara kroz svoju direktivu, a radi se, zapravo, o vrlo jednostavnom principu; za energetsku učinkovitost prvo treba dobra stolarija, vanjska ovojnica i krov, a tek onda se kreće sa solarnim panelima, dizalicama topline. Dakako, navedeno se može raditi i paralelno, ali kuća sa solarnim panelima neće uštedjeti ništa, ako toplina izlazi kroz zidove bez izolacije – govori Kemenović koji ističe da je za energetsku obnovu najvažnija svijest ljudi, a onda i regulativa koja bi se trebala postrožiti s ciljem da se objekti zaista naprave dobro.

Subvencije i za punionice

Na tome se i radi, kaže naš sugovornik, jer na razini EU prvi su se put počele spominjati i postojeće zgrade u kontekstu onih koje energetske fasade moraju imati.

– Kod nas je to obveza za novije kuće, zato mnoge i vidimo samo u cigli i žbuki. Ali odluku EU morat ćemo implementirati u nacionalnu direktivu, što je u redu i za što je baš pravi trenutak. Jer važan je kontinuitet i za ciljeve do 2050. trebali bismo ubaciti, iz današnje prve i druge, u šestu brzinu. Energetska obnova trebala bi biti važna svima, a samim time i potpuno apolitična – kaže Igor Kemenović.

Što se poziva Fonda za zaštitu okoliša tiče, ne smijemo zaboraviti ni da se subvencije mogu dobiti i za kućnu punionicu električnih automobila, a iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine pojasnili su i proces prijave.

– Građani će svoje prijave podnositi elektronički, koristeći NIAS sustav, a poveznica na elektroničku uslugu, kao i upute za korisnike sa svim pripadajućim prijavnim obrascima bit će dostupni u sklopu dokumentacije poziva. Prihvatljiv trošak je i angažiranje stručno-tehničke pomoći radi pripreme cijelog projekta, a prijaviteljima je dana i mogućnost da opunomoće drugu osobu koja može prijavu izvršiti umjesto njih. U želji da građanima što bolje približi uvjete javnog poziva i odgovore na sva njihova pitanja Fond će održati informativno-edukativne radionice, a sve prezentacije i materijali s njih istaknut će na svojoj mrežnoj stranici – kažu u Ministarstvu.

Otkriven veliki lanac prijevara: Varali su ljude preko pozivnih centara