11.10.2015. u 09:00

Istraživanja potvrđuju da folna kiselina iz kukuruza uništava razne viruse i stanice karcinoma

Domovina kukuruza je Srednja Amerika, odatle se širi po cijelom svijetu. Istraživanja u pećinama Meksika dokazala su da se kukuruz uzgajao i 4500 godina pr. Kr.

Nema divlji oblik

Otkrićem Amerike, Kolumbo je u Europu donio kukuruz koji se stotinu godina sadio kao ukrasna biljka.Mlečani su trgovanjem donijeli kukuruz u Tursku u kojoj se kukuruz počinje uzgajati i ubrzo uvoziti u Europu kao “tursko žito”. Kukuruz je jedina biljka kojoj nije nađen njezin divlji oblik. Pučka medicina rabila je kukuruz za liječenje tegoba s krvožilnim sustavom ili krvnih žila, arterioskleroze, srčanih tegoba, kod šećerne bolesti, visokog tlaka (pijenje mješavine vode i brašna kukuruza, koji se vrlo jednostavno priprema, vidi recept), kod katara pluća, kašlja, raznih upalnih stanja, kamenaca u bubregu, mokraćnim putovima, kožnih bolesti kao što je iritacija kože, a također smanjuje rad štitne žlijezde.

U novijim radovima, ističu se njegova antioksidativna svojstva, i to u prevenciji najraširenijih i najtežih bolesti kao što su rak, srčane tegobe, očne bolesti, Alzheimerova bolest... Istraživanja potvrđuju da folna kiselina iz kukuruza uništava razne viruse i stanice karcinoma. Na temelju tog istraživanja (dr. Charles Butterworth – Sveučilište Alabama) možemo reći da je kukuruz namirnica koja na prirodan način štiti stanice jer djeluje kao inhibitor proteaze, enzima nužnih za rast tumorskih stanica.

Foto: Ivan Lesinger

Liječi i kašalj

Istraživanja su došla do zaključka da je kuhani kukuruz (kuhanjem se oslobađa ferulička kiselina – fitotvar s jakim antioksidativnim djelovanjem protiv slobodnih radikala) najzdraviji, da je jak antioksidans. Od ljekovitih mladih stabljika kukuruza radi se sirup za liječenje kašlja (istisnuti svježi sok miješa se s medom).Kukuruzna svila, pripremljena kao čajni napitak (Stigmata Maydis), poznat je pučki lijek koji se rabi kad god je potrebno pojačati izlučivanje tekućine ili mokraće (rabimo kod šećerne bolesti, tegoba sa bubregom i mokraćnim mjehurom, pri raznim infekcijama mokraćnih puta), za liječenje bolesti krvnih žila (arterioskleroza, visoki tlak), kod plućnih tegoba (upale pluća, kašlja), srčanih bolesti (angina pektoris, slabosti srca), šećerne bolesti (smanjuje i regulira sadržaj šećera u krvi), gihta ili podagre, sekrecije žuči (holagog i holeretik), hepatitisa, kolecistitisa, holangitisa, unutrašnjeg krvarenja (sadrži vitamin K koji je zadužen za zgrušavanje krvi te sastojke koji stežu krvne žile), kamenaca i pijeska u bubregu i mokraćnom mjehuru, albuminurije (pojava bjelančevina u mokraći), upalnih stanja (nefritis, cistitis – analgetičko djelovanje kukuruzne svile koja smanjuje bolove kod upale mjehura, katara mjehura).

Ekstrakt kukuruzne svile sredstvo je koje možemo kupiti u ljekarnama, a sadrži šećer, tanine, masna ulja, saponine, kalcij, kalcijeve soli, salicilnu i fosfornu kiselinu, vitamin K... S njom se od ljekovitog bilja dobro se slažu: medvjeđe grožđe, maslačak, preslica, peršin, neven, stolisnik, breza... Ulje od kukuruznih klica ili kukuruzno ulje izvrsno je prirodno ljekovito sredstvo koje se preporučuje rekonvalescentima, sportašima i ljudima koji se bave intelektualnim radom. Kukuruzno je ulje tražena namirnica koja sadrži nezasićene masne kiseline kao što je linolenska kiselina, te fitosterin, vitamin E, fitohormone, pa se preporučuje u dijetalnoj prehrani. Kukuruzno brašno je dobro sredstvo za vruće obloge kod reumatskih bolova. Kukuruz rabimo kao analgetik, antireumatik, antiseptik, antisklerotik, antioksidant, dijabetik, diuretik, depurativ, holagog, holeretik, dilatator...

* Recepte Ivana Lesingera za pripravke od ljekovitog bilja potražite u Večernjaku četvrtkom u prilogu Dom&vrt!

>>Kukurijek: snažan borac protiv vodene bolesti i gihta

Ključne riječi

Komentara 1

ZS
zseatovic
16:26 13.10.2015.

Ovo bi imalo smisla da je kukuruz biljka našeg podneblja i da nije tisuću puta modifikovan, ali, ovako to je obično naklapanje, da ne kažem blebetanje...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije