27.01.2014. u 00:00

Češljugovinu rabimo i kao: antireumatik, antikarcinom, antigiht, detoksikant, dijaforetik...

Bog daje rješenje svih naših kušnji, a to je uvijek nadohvat ruke - ako smo naučili što tražiti, izreka je dr. Fritchey, navodeći za češljugovina da radikalno transformira teška stanja. Grčki liječnik Dioskorid rabi korijen češljugovine za ispiranje očiju kod infekcija ili bolesti oka, kod raznih kožnih nečistoća. Grčka riječ “dipsacus” u prijevodu znači žeđ.

Češljugovina se danas u pučkoj medicini rijetko rabi u liječenju kao: diuretik (kod tegoba s gihtom, reumatskim bolovima itd.), digestiv, dijaforetik (za znojenje i olakšanje bolova od gihta i reume itd.), detoksikant (liječenje tegoba s jetrima kao što je žutica, slab rad jetara itd.).

U siromašnoj literaturi o češljugovini navodi se uporaba tinkture od korijena i od lista u liječenju: bolesti kože – afti, bradavice, (apscesa, sunčanih pjega, raznih kožnih nečistoća, nadražuje kožu, rabi se za čišćenje kože u kozmetici lica i tijela, kancerogeni čirevi itd.), bolesti jetara i žuči, bolesti gušterače, bolesti želuca i crijeva, bolesti koštano-mišićnog sustava – reumatizma, artritis, karcinoma (cijela biljka kao čaj ili tinktura), kod senilne demencije i slabog pamćenja, bolesti živčanog sustava (sindrom nemirnih nogu, patogeno djelovanje živčanog sustava, autizam, moždani udar itd.), bolesti limfe itd.

Od tinkture korijena možemo napraviti mast koju rabimo za liječenje: kožnih bolesti i ozljeda (nagnječenja, hematomi, udarci, fistule, rane od vena, čireva itd.), tegobe s lokomotornim sustavom (zglobovi, koštana oboljenja, reumatizam mišićnog tkiva itd.). Korijen češljugovine je u prvom redu diuretik, dijaforetik (za izazivanje mokrenja i preznojavanja) te stomahik (tegobe sa želucem).

Češljugovinu rabimo kao: antireumatik, antikarcinom, antigiht, detoksikant, dijaforetik, diuretik, dermetik, digestiv, homeopatik, rubifacijens, stomahik.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije