Nekada davno, u vrtovima naših baka, cvijeće je uvijek izvirivalo između redova povrća i začinskog bilja. A onda se, ne znam zašto, povrtnjak odjednom pretvorio u apoteku i stroge formalne redove kojima su vrtlari imitirali poljoprivredne površine.
Mjerilo je bilo mnogo manje, ali dojam je ostao isti. Redovi bez duše, u potpunoj suprotnosti s prirodom, postali su i ostali model oblikovanja povrtnjaka mnogih vrtlara. Zbog toga su bolesti i štetnici brojniji nego prije, a svi se čudom čude otkud toliko problema?
No navike se teško mijenjaju, vjerojatno najteže, pa čak i kada vidimo da smo pogriješili. Istina, klima se promijenila, u okolišu je poremećena prirodna ravnoteža i ne možemo za sve okriviti formalni model uzgoja. No činjenica je da se čak i u takvim okolnostima monokulturni model s mnogo cvijeća ipak mnogo bolje odupire i bolestima i štetnicima.
Cvijeće u povrtnjaku
Lijepo je vidjeti otvorene glavice nevena kako izviruju iz redova mrkvi ili dragoljub koji se penje uz ogradu pretvarajući je u cvjetnu kulisu gredicama povrća. Lijepo izgledaju i kadifice kada se rašire oko rajčica.
No estetski dojam nije jedina dobrobit cvijeća u povrtnjaku. Mnoge cvjetnice, svaka na svoj način, korisne su i kao dobri susjedi povrću, pa njihovom sadnjom možemo vrlo elegantno spriječiti pojavu nekih bolesti ili štetnih kukaca. Rajčica i kadifice klasičan su primjer dobrosusjedskih odnosa u kojem cvjetnica svojim mirisom odbija bijelu mušicu (štitastog moljca).
Tri načina
Repelentni utjecaj cvijeća nema uvijek isti mehanizam djelovanja, čak ni kada je u pitanju ista cvjetnica. Kadifica je dobar primjer takve vrste jer djeluje na dva načina; svojim neobičnim mirisom cvjetova (na štitastog moljca), ali i putem korijena lučeći fitoncidne tvari koje odbijaju korijenove nematode kod krumpira i rajčica. Na isti način djeluje i neven, cvjetnica koja je gotovo obavezan dio svakog organskog povrtnjaka.
No postoji i treći način, a to je privlačenje kukaca. Dragoljub je dobar primjer jer privlači gusjenice kupusnog bijelca i lisnih ušiju pa je stoga odličan susjed svem povrću, a osobito kupusnjačama i salatama.
Ljepota cvijeća
Kada bismo cvijeće sadili samo zato što pomaže povrću, vrlo bismo brzo suzili izbor vrsta koje sadimo. Zato ja među svoje povrtnice obavezno sijem i cinije, prekrasne jednogodišnje cvjetnice koje privlače u moj vrt mnoštvo kukaca. Na određen način i to je korisno jer na njihove cvjetove dolaze pčele, no meni to nije primarno. Cinije su lijepe, a potreba za ljepotom prirodna je i pozitivna. Okružimo li se cvijećem, naš će doživljaj vrtlarstva sigurno biti drugačiji nego kada se nalazimo među ravnim, apotekarski urednim gredicama.
Svakako, tada će oko nas biti i više kukaca, a posebno leptira koji će slijetati na šarene cvjetove u potrazi za nektarom. Slika povrtnjaka bit će životnija i ljepša, naše povrće zdravije, a i mi ćemo se vjerojatno osjećati bolje.
>>Cinija: magnet za oprašivače
