Vrtlarska sezona još je uvijek u tijeku i povrtnjaci su puni mladih salata, glavica zelja, blitve, jagoda i svih onih vrsta koje redovno napadaju vrtni puževi. A kada kažem vrtni puževi, pri tom mislim ne na jednu nego na najmanje deset različitih vrsta, od onih s kućicom koje nazivamo vinogradarskim pa do golaća različitih boja i šara. Ove godine u mom vrtu golaći definitivno dominiraju pa ima crvenih, narančastih, crnih, tigrastih i sivih. Koliko sam ja primijetila, svi su redom veoma proždrljivi i rade mnogo više štete od puževa s kućicom. No kada se udruže svi zajedno, nama vrtlarima postaje zapravo i nebitno tko, kada i koliko štete čini našem povrću. Želimo samo da što prije nestanu.
Kako žive
Svi puževi, bez obzira na vrstu, vole vlažna i tamna mjesta pa ćemo ih obično i pronaći skrivene ispod kakve daske, posude s cvijećem ili među lišćem. Štetu rade noću kada izlaze iz svojih dnevnih skrovišta i kreću u pohod. Budući da se često skrivaju i u malču, protivnici malčiranja često ističu upravo tu činjenicu u svoju korist misleći da “uredni” povrtnjaci imaju manje problema s puževima. Istina je zapravo posve drukčija. Organski vrtovi prepuni malča pružaju skrovište i mnogim prirodnim neprijateljima puževa kao što su žabe, ježevi, sljepići ili zmije. Takvi vrtovi privlače i krupnije životinje kao što su kune, ježevi i ptice, posebno kosa i drozda kojima su mladi puževi odlična poslastica.
Mehanička rješenja
Iako su puževi štetne životinje, barem sa stajališta vrtlara, i svi znamo da ih se moramo nekako riješiti, uvijek ostaje pitanje kako. Ja sam osobno sklonija onim rješenjima koja puževe tjeraju od povrća umjesto da ih ubijaju. U tom smislu korisno je i skupljanje puževa predvečer ili ujutro i odnošenje iz vrta. No tada treba paziti na udaljenost. Novija istraživanja dokazala su da je radijus kretanja puža 20 metara i da će se on sigurno vratiti “kući” ako smo ga jednostavno prebacili u susjedov vrt. Također treba znati da nije dobro dirati puževe golim rukama jer mogu biti prenosioci nekih bolesti. No, ako nemamo vremena ili volje skupljati puževe baš svaki dan, možemo ih otjerati posipavanjem piljevine oko povrća. Dobrim rješenjem pokazalo se i okruživanje gredica trakom od bakra jer u doticaju sa sluzavim tijelima izaziva kod puževa pojavu elektriciteta. Poželjno je da ta traka bude šira od dužine puža.
Kada je problem preozbiljan
Od ostalih ekorješenja moj je prijedlog da pokušate s pripravkom od espresso kave i vode (1:10) kojim se prskaju i listovi biljaka i tlo oko njih. Kava isušuje sluzokožu puževa pa oni ubrzo ugibaju zbog dehidracije. Još je bolje ako na strateška mjesta u vrtu ukopamo plastične čašice ispunjene pivom. Puževi su veliki pivoljupci pa u svom zanosu uvijek upadnu u klopku, a ujutro ih samo treba pokupiti. Sve su to dobra i učinkovita rješenja za uobičajene situacije, no ne i ako smo suočeni s invazijom. U tom slučaju moja je preporuka da nabavite ekopelete (ima ih u susjednoj Sloveniji) i posipate ih svuda po vrtu. Od njih neće stradati ni domaće ni divlje životinje već samo puževi pa, kada sve zbrojimo i oduzmemo, to je ipak nekako najelegantnije rješenje.
Nabavite indijske patke trkačice... temeljito rješavaju problem puževa...