Studeni je idealno vrijeme za sadnju jesenskog češnjaka. Ponajbolje uspijeva na dobro obrađenim lakšim tlima blago kisele ili neutralne reakcije, traži ocjedita i umjereno vlažna tla. Treba mu puno svjetla, a nikako ga se ne smije gnojiti stajskim gnojivom, stoga prije sadnje tlo treba pognojiti mineralnim gnojem ili kompostom.
Ako je dobro ukorijenjen može izdržati do –25 Celzijevih stupnjeva. Češnjak počinje klijati kad temperature dostignu 4° C. Optimalna temperatura rasta češnjaka je od 18 do 22° C. Tko se odluči saditi češnjak mora biti spreman na redovito čišćenje zasađene površine, jer korov je najveći neprijatelj češnjaka. Sadi se na dubini 4-5 centimetara na razmak 15-20 cm između redova i 10-15 cm u redu. Zelena stabljika mora biti izvan zemlje. Češnjak nikne 10-15 dana nakon sadnje.
Sadni materijal košta oko 60 kuna po kilogramu, a preporučljivo je saditi češnjak domaće proizvodnje. Prihod se obično kreće od 5 do 7 tona po hektaru zemlje. No, češnjak se može uzgajati i u lončanicama ili sanducima na balkonu. Tijekom zime lončanicu je dobro postaviti na najsunčanije mjesto. Povremeno treba provjeriti vlažnost zemlje - ako je zemlja na 1 cm dubine suha, češnjak treba zaliti. Pri tome je bolje zalijevati okolo, a ne uz samu biljku. Lončanica obavezno mora imati rupice kako bi višak vode mogao otjecati. Vodu zadržalu u podlošku treba baciti.
Stručnjaci za češnjak kažu da na poljima ili gredicama ne podnosi ni sebe ni bilo koju vrstu luka. Stoga, treba paziti na plodored, a na isto tlo najbolje ga je saditi svakih pet godina. To je najsigurnija i ekološki vrlo prihvatljiva mjera protiv lukove nematode, koja može činiti velike štete na ovoj kulturi. Dobrodošle pretkulture češnjaku su kupus, grah, rajčica ili paprika. Vadi se u srpnju i kolovozu kad lišće požuti, a stabljika omekša i uvene.
