Biramo najbolji OPG

Uporni stočari s ruba Virovitice

OPG, Marčeta
Foto: Ivica Galovic/ PIXSELL
1/6
19.08.2015.
u 11:00

Nagrada čitatelja: od 28. kolovoza do 8. rujna čitatelji Večernjeg lista mogu glasovati putem telefona i SMS-a za 
najbolje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo po svom izboru

On je rodom iz Korije nedaleko od Virovitice, a ona je djevojka s Grobnika, koja je išla u istu školu s predsjednicom. Valjda je bilo “logično” da petnaest godina zajedničkog života provedu u – Zagorju. Iako su se odande odselili, veza Jasne i Branka Marčete s kajkavskim krajem traje i danas jer mljekari Euro-milk iz Beloslavca svaki drugi dan isporuče 2500 litara mlijeka. Odnosno 457.000 litara godišnje.

Supruzi Marčeta u Novom Antunovcu u općini Špišić Bukovica imaju farmu sa 207 grla stoke – 90 muznih krava, 73 junice, a ostalo su telci. Prva je to farma u Hrvatskoj koja je sagrađena po IPARD programu. Ujedno je najbrže rastuća u Virovitičko-podravskoj županiji. Osim za gradnju i opremu, za što su dobili 1,1 milijun kuna bespovratnih sredstava, Marčete su se prijavile i na natječaj IPARD-a za mehanizaciju. I taj im je projekt u vrijednosti 1,2 milijuna kuna odobren, pa su jedino obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u državi koje je uspjelo povući sredstva iz dva IPARD programa.

Za sudjelovanje u natječajima Ruralnog razvoja već imaju pripremljenu dokumentaciju.

Dobili močvaru i smetište

– Ne vidimo se kao nešto posebno, radimo i od svoga rada živimo – kažu Jasna i Branko Marčeta. U Novom Antunovcu kupili su tri imanja i spojili ih u jedan posjed, kaneći tu najprije podići farmu za tov pilića brojlera. Dvije i pol godine čekali su građevinsku dozvolu, platili su za nju 150.000 kuna, skupili tri Kokina pisma namjere i pune tačke papira, ali nisu našli i banku koja bi htjela financirati početnike. I sve je propalo. Preusmjerili su se na govedarstvo pa kupili tri krave stare između sedam i deset godina te započeli proizvodnju mlijeka. Prvi su mjesec zaradili 473 kune. A veterinaru su platili 500 kuna za liječenje teleta koje je na koncu uginulo. Posudili su za još dvije krave i maštali o tome da ih na vezu imaju osam.

– Poticaj dobiješ za tri ženska teleta, ali mi nikako nismo mogli imati žensko tele. Ipak, bili smo tvrdoglavo uporni. I to je ključ opstanka – govori nam Jasna Marčeta.

– Nastavi li se s ovakvom politikom, nitko neće opstati. Troškovi su preveliki. Da bismo bili stočari, mi se moramo baviti i ratarstvom. Koji to pekar sije pšenicu? – domeće njezin suprug Branko.

Apsurdno je, kažu Marčete, što moraš imati stoku da bi od države dobio zemlju, jer samo ako imaš stoku, možeš i dokazati da ti zemlja uistinu treba. A goveda trebaju jesti i dok traje taj “dokazni postupak”.

– Krava se muze na usta – da ti onoliko koliko joj daš – objašnjava Jasna.

Ne mogu oni reći da država nije i njima, na nedavnome natječaju za dodjelu zemljišta stočarima, odlučila pomoći. Samo, umjesto kakve plodne njive, dobili su močvare. I smetište!

– Mi smo na površini od 41 hektara dva puta godišnje sijali travu pa kukuruz pa ljulj. A sad nam ni 95 hektara nije dovoljno. Farmu smo otvorili 2003. godine. Nemamo djece, a sve ove godine u kuću i vozila nismo uložili ništa. Imamo dva automobila, jedan je star deset, a drugi dvadeset godina – kaže nam Branko Marčeta.

Traže ih radnici na crno

Kad već nisu ulagali u svoj dom, ulagali su u proizvodnju. Podrazumijevalo je to i edukacije pa su supružnici završili tečaj za označavanje goveda. Učinili su to prvi u županiji, a Branko je prvi u županiji završio i tečaj za osjemenjivanje i od 2009. godine sam osjemenjuje svoju stoku.

– Imamo seksirano sjeme, što znači da možemo birati spol teleta. No, otkako smo prije dvanaest godina otvorili OPG, nijedno žensko tele nismo prodali – govore Marčete vodeći nas prema farmi u koju svakog dana dolaze već u pet izjutra.

– Radnica i ja zadužene smo za mužu – kaže Jasna.

Ona vodi i evidenciju ponašanja krava, upisuje sve podatke u registar goveda, prati karakteristike životinja, njihova teljenja, količine mlijeka koje daju.

– Svaka krava ima svoj karton – pokazuje nam Jasna Marčeta urednu evidenciju.

Na farmi je i katalog bikova. Iz njega određuju koje je sjeme najbolje kako bi dobili što bolja genetička svojstva. Imaju i komplet za oživljavanje teladi.

– Ulažeš li u genetiku, imat ćeš i rezultate. Mi smo se educirali, odlazili na predavanja htijući što prije saznati što više – kažu supružnici.

Dobro bi im došlo da na farmi imaju još zaposlenika, ali radnike je teško naći. Ljudi bi, što zbog blokiranih računa, što zbog toga jer dobivaju socijalnu pomoć, željeli raditi na crno, no Marčete na to ne žele pristati.

– Ovo može raditi netko tko to stvarno voli. Stočar radi 24 sata na dan i još ima osam sati prekovremenih – ispričali su Jasna i Branko Marčeta krećući prema farmi gdje su stoku smjestili po uzrastima, dio u staju, a dio na pašnjak gdje se krave dva mjeseca prije teljenja zasušuju.

A kad neka žena kroči na imanje Jasne i Branka Marčeta, može biti sigurna da će se prvo žensko tele nazvati po njoj, ako već nemaju to ime krave u staji ili na pašnjaku. Mirne mogu biti jedino Jasne jer po vlasnici nijedno tele neće dobiti ime.

– Kako bi to izgledalo da netko zove Jasnu, a ja ne znam tko se treba okrenuti – kroz smijeh će vlasnica suvremeno opremljene farme.

Sve prethodno objavljene tekstove o OPG-ovima pročitajte ovdje.

>> Pogledajte reportažu HRT-a: Od 3 stare krave do vodeće farme

>> Da bi se vratio na djedovinu, dao je otkaz. I krio to od žene

>> Rade kao zadrugari, a otkup ugovore prije no što povrće nikne

>> Uspjeli su i bez nasljedstva, ušteđevine i dizanja kredita

Komentara 1

BA
bajaiva1
15:30 20.08.2015.

Da, treba kredita za proizvodnju, ali ne mogu dobit proizvodaci , jer podobni prije njih uzmu kredite pa pokupuju aute , i sve ono sto ne spada pod poljoprivredu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije