Kad ih pitate da ukratko objasne što je permakultura, reći će da je to kopiranje načela prirode.
– Kombiniramo život onako kako to radi priroda, od nje uzimamo samo viškove, sve drugo ostavljamo. Nema otpada, a najvažnija je suradnja među živim bićima. Poštujemo sve oblike života pa čak i korov – objašnjavaju Karmela i Miroslav Kiš. Sve je krenulo nakon odluke o promjeni načina života i prehrane.
– U našem vrtu uzgajamo 80 posto hrane koju jedemo – kaže M. Kiš. S permakulturom su počeli u Istri, a prije dvije godine preselili su se u vrt u okolici Jastrebarskog. I to preseljenje zahtijevalo je neke promjene u navikama i načinima sadnje, jer u permakulturi nikad se ne mijenja krajolik, već se njemu treba prilagoditi.
Kao iz bakinog vrta
– Sezona je bila kratka i dosta loša – ističu Kiševi. Unatoč tome, njihove su ruke u obilasku vrta stalno pune plodova. Da bi to postigli, naučili su prepoznavati sve što im zemlja želi reći.
– Ova je zemlja laporasta, jako siromašna i loša – objašnjava M. Kiš. Vrlo brzo ostaje bez hraniva pa je davala male rajčice. Isto tako, dodaje, u jednom dijelu vrta zbog drukčije mikroklime rajčice su ove godine brže propadale. A među 170 biljka koje uspješno raste na 1000 kvadrata, samo rajčica zasadili su 30 sorti. Raznog su okusa, a kakav će on biti ovisi o tome što je u tlu.
– Po okusu možemo reći da su kao one iz bakinog vrta – kaže Miroslav Kiš.
U njihovom vrtu nema puno reda, nazivaju to sami kreativni neredom. Povrtnice ovdje rastu u suživotu s korovom, koji osigurava prirodni balans i tako im daje snagu. Reći će da je njihov vrt jedan veliki eksperiment, u kojem osim dogovora što će zasadi ponekad pronađu i iznenađenje. Kao što je ove godine neven zasađen na mjesto na kojem nije bio planiran.
– Svake godine barem 30 posto našeg vrat je eksperiment – kažu Karmela i Miroslav. Tako su ove sezone prvi put posadili slanutak, gorušicu te četiri nove sorte paradajza. Sjemenje sami spremaju, a sakupljaju ga i svugdje gdje vide nešto zanimljivo. Posijali su prvi puta ove godine i amarant. Umjesto špinata kod njih raste loboda, a lisnati kelj, blitva i radič preživjeli su zimu. Posijala je gospođa Karmela ove godine i sjeme krumpira, iz čiste znatiželje. Izrasli su mali plodovi koji će im poslužiti za proljetnu sjetvu krumpira. Osim novog sjemenja, eksperimentiraju i s mjestima gdje rastu njihove biljke. Pa su kupus sadili i ispod oraha, a uspjeh nije izostao. Ipak, upozoravaju sve koji žele isprobavati da to rade pažljivo. Ispod jabuke neće baš sve uspijevati, lješnjak ne podnosi susjede, a ništa ne treba saditi ni pored jorgovana jer će biti u bonsai veličini.
Tečaj i o dizajnu
Gredice u njihovu vrtu napravljene su tako da slijede izohipse terena, a biljke su zaštićene i malčiranjem.
– Kiša koja pada zadržava se, nema erozije tla. Ako je potrebno, može se uvesti i zalijevanje kap po kap – objašnjava Miroslav Kiš. A dizajn vrta samo je jedna od tema o kojoj govore i na tečajevima permakulture. Više informacija možete pronaći na www.permakultura.hr ili na Facebook stranici.
Kako do uspjeha:
1 Prirodni gnoj za kvalitetno tlo
Biraju samo najbolje, konjski gnoj i stajnjak.Nabavljaju ga kod susjeda jer znaju što njihova stoka jede. Sami rade kompost, a uz njega tlo i malčiraju
2 Prihrana tijekom sezone Dva do tri puta tjedno vrt su zalijevali s juhom od mješavine koprive, gaveza i preslice. Kopriva je izvor dušika, preslica je sredstvo koje štiti od gljivica, a gavez daje hraniva i minerale
3 Poštuje se plodored, a protiv štetnika prirodno Luk i mrkvu uvijek sade zajedno, a grašak nikad ne ide na isto mjesto. Za mlade kupusne stjenice pomaže buhač, no kad odrastu jedini lijek su - kokice
NE PROPUSTITE: Iskoristila je svaki centimetar zemlje i evo što je dobila!
