Promo članak

Toplo vrijeme i zagrijavanje tla budi zemljišne štetnike

zemljiste
Foto: Arhiva VL
23.03.2014.
u 00:00

Kako svoje nasade zaštititi od nametnika koji su ispod zemlje otkriva dipl. ing. agronomije

Zemljišni štetnici su vrlo opasni neprijatelji kultiviranog bilja, osobito povrtnih i ratarskih kultura. U zemljišne se štetnike ubrajaju žičnjaci, grčice hrušta i  gusjenice sovica pozemljuša. Štetnici koji žive u tlu hrane se podzemnim dijelovima kultiviranog bilja i korova, grizu klicu i korjenčiće. Neki štetnici samo prezime u tlu, a štetu čine tek izniklim biljkama pa mogu za vrlo kratko vrijeme prorijediti ili potpuno uništiti usjev. 

Žičnjaci najveću štetu pričinjavaju ratarskim kulturama, iako se nerijetko pojavljuju i pri uzgoju povrtnih kultura. Njihova se prisutnost i štetnost vrlo lako uočava na krumpiru jer buše hodnike u gomoljima krumpira čime znatno umanjuju njegovu vrijednost. Grčice hrušta oštećuju korijenje različitih biljaka, a izuzetne štete čine u krumpiru, povrću i jagodama. Rovac je zasigurno najčešći zemljišni štetnik u vrtovima i okućnicama, živi u hodnicima koje kopa u tlu, a najveće štete čine ličinke ishranom na biljnom korijenu. Komari tj. tipule se rijeđe pojavljuju, ali ako se pojave uglavnom napadaju povrtne kulture. Najvažniji zemljišni štetnici su gusjenice sovica pozemljuša. Gusjenice ovih štetnika ne oštećuju podzemne biljne dijelove nego biljku uz samu površinu tla. Pregrizaju vrat korijena i stabljiku, hrane se prizemnim lišćem i nagrizaju gomolje krumpira. 

Svi ovi štetnici žive u tlu ili na samoj površini tla i u vrlo kratkom vremenu oštećuju korijen i podzemne biljne organe, gomolje krumpira i lukovice ukrasnog bilja. Napadnute biljke se lome, ugibaju i prorjeđuje im se sklop što se u konačnici odražava na kvalitetu i obilnost uroda. Mjere zaštite treba planirati i provoditi na vrijeme jer se ovi štetnici aktiviraju s proljetnim zagrijavanjem tla. Da bismo spriječili navedene probleme, tlo pripremeljno za sjetvu ili sadnju trebamo tretirati zemljišnim insekticidima.

Važno je znati da zemljišne štetnike treba suzbijati prije sjetve ili sadnje samih kultura jer je insekticide potrebno unijeti (inkorporirati) u tlo pa nakon nicanja biljaka nema mogućnosti adekvatne aplikacije i insekticidi ne mogu doprijeti dovoljno duboko da suzbiju štetnike.  Prije sadnje povrća koriste se zemljišni insekticidi koji djeluju na ličinke štetnika, a registrirani su za ovu namjenu. 
Za suzbijanje zemljišnih štetnika preporučamo primjenu insekticida NUFOS. NUFOS je kontaktni insekticid, dubinskog djelovanja koji  se koriste u količini od 60-80 ml na 100 m2 ili 6-8 l/ha ako se prska cijela površina, a za prskanje u trake koristi se trećina doze, odnosno 20 do 30 ml na 100 m2. Ovaj je insekticid potrebno unijeti u tlo, a prije njegove primjene svakako treba pročitati priloženu uputu i poštivati preporučene doze. NUFOS dolazi u tekućem obliku tj. kao koncentrat za emulziju, a osim navedenih štetnika učinkovito suzbija i ličinke lukove i kupusne muhe koje svake godine pričinjavaju izuzetno velike štete proizvođačima. Upravo visoka učinkovitost i djelovanje na sve najznačajnije zemljišne štetnike, ovaj proizvod čini jedinstvenim rješenjem u borbi protiv zemljišnih štetnika. 

Osim NUFOSA, od ove godine na tržištu će biti dostupan i potpuno novi zemljišni insekticid, prilagođen intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji, pod nazivom  KENTAUR 5 G. Kentaur 5 G je insekticid želučanog i respiratornog djelovanja, namijenjen suzbijanju ličinki muha roda Phorbia/Hylemyia, ličinki hrušta i gusjenica sovica pozemljuša na krumpiru, kukuruzu, suncokretu te povrtnim kulturama kao što su rajčica, paprika, patlidžan, krastavci i tikvice.

KENTAUR 5 G se primjenjuje u redove u dozi 0,8 – 1 kg/1000 m2 granula prije ili istovremeno sa sjetvom/sadnjom . Tijekom primjene granule se unose u tlo na minimalnu dubinu od 5 cm u svim kulturama na kojima je odobrena primjena osim krumpira gdje je minimalna dubina 10 cm. Vrlo je važno da sve primijenjene granule unesemo u tlo, jer tako osiguravamo najbolje djelovanje sredstva upravo u zoni gdje ga trebamo.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije