Proljetne pripreme

Sve što trebate znati o zalijevanju i prihrani tla

biljke
Foto: Shutterstock
03.04.2014.
u 00:00

Jedan od osnovnih čimbenika za zdrav uzgoj biljke je supstrat za sadnju. Svaka biljka ima posebne potrebe. 
- Opće karakteristike dobrog supstrata (zemlje) - ističe Danijela Jurić, dipl. ing agronomije iz Calegra hortikulture, jest bogatstvo hranjivim elementima, rastresitost s dobrim kapacitetom za vodu i zrak, blage kiselosti, s pH vrijednošću 5-6,5. Za uzgoj ukrasnog i sobnog cvijeća najčešće se koristi supstrat na bazi većinskog dijela treseta s dodatkom komposta i pijeska. U trgovinama se mogu nabaviti razne mješavine zemlje za pojedine vrste bilja. Dobro je pročitati deklaracije na proizvodu ili potražiti savjet stručnjaka pri kupnji supstrata. Tako se najbolje može ugoditi biljci. Neke biljke postižu najbolji razvoj na kiselim tlima, druge vole neutralnu reakciju, dok treće najbolje uspijevaju na lužnatim (alkaličnim) tlima. Biljke koje vole kisela tla zovemo acidofilnim biljkama. U našim domovima to su različite vrste erika, azalea, rododendrona ili skimija.

Zalijevanje kišnicom 
Osim topline, svjetla, zraka i supstrata, nezamjenjiva za metabolizam biljaka je i voda. Svaka voda nije pogodna. Voda s većim koncentracijama soli, ili popularno rečeno “tvrda voda”, nije pogodna za zalijevanje hortenzija, kamelija, ciklama, maranta, kalatea i sličnih biljaka. Za njihovo zalijevanje najbolje je koristiti kišnicu. Može se skupljati i u vrtu i na balkonu. Biljke vole i prokuhanu vodu. Jedan od dobrih i pouzdanih pokazatelja je li voda kojom se biljka zalijeva tvrda jest bijela korica koja se katkada pojavi na površini supstrata. 

Omekšajte vodu 
Postoji jednostavan način omekšavanja vode. Određenu količinu ostavite u posudi preko noći. Tijekom stajanja klor će ishlapjeti, a vapno se nataložiti na dnu posude. I treset “omekšava” vodu. U 10 l vode namočite 1 l treseta umotanog u propusni materijal i ostavite ga preko noći. Količina vode koju koristimo ovisi o veličini biljke, brzini rasta, te je li u aktivnoj fazi ili u mirovanju. Većina bilja se obilno zalijeva u proljeće i ljeti. Cvatuće biljke treba održavati vlažnima, dok biljke dekorativnog lista zalijevamo rjeđe. Pojedinim biljkama, poput sukulenata i onih mesnatog lista, treba manje vode. One pohranjuju vodu te je polako troše.

Bez pretjerivanja
Biljka dobiva hranjive tvari preko vode i supstrata u kojem raste. Većina današnjih supstrata brzo gubi hranidbenu vrijednost pa je ugrožena vitalnost biljke. Potrebno je gnojiti 1 do 2 puta tjedno tijekom intenzivnog rasta. Nikada se ne gnoji suhi supstrat, biljku prije zalijemo. Poželjno je i upotrijebiti čak i manju koncentraciju od propisane. Pretjerana upotreba gnojiva često može dovesti do naglog rasta biljke, a to se odražava na njihovu dekorativnost i “smanjeni imunitet” te podložnost bolestima. 

Isprobani savjeti 
Sobno bilje može se zalijevati i vodom u kojoj su se kuhala jaja, povrće, u kojoj se pralo meso, ali i mlijekom ili prokuhanim listićima čaja. Cvjećari kažu kako paprat voli pivo, a tulipani malo pepela. Da bi hortenzije cvale u plavoj ili ljubičastoj boji, dovoljno je u zemlju gurnuti nekoliko čavala. Sirutka je dobro gnojivo za sobne biljke, one biljke koje vole prskanje ili tuširanje mogu se osvježiti ako se u vodu stavi i malo mlijeka. Biljku zaraženu lisnim ušima, ako je u tegli s drugim biljkama, treba presaditi pa tek onda liječiti. Eko zaštita su pripravci na bazi preslice.

Pravilna prihrana
Dobra prihrana znači i dug život biljke. Gnojiva s većim postotkom dušika (N) utječu na rast, razvoj i boju listova, dok gnojiva s fosforom (P) pomažu razvoju cvjetova, plodova i sjemena. Makroelement kalij (Ca) utječe na čvrstoću biljaka. 
Idealna su neagresivna sporootpuštajuća gnojiva koja se mogu primijeniti i u tabletama. Njihov učinak je dugoročan. Korištenjem dobrog supstrata, efikasne prihrane i odličnog navodnjavanja, primjerice popularna tropska biljka anturij ili Flamingov cvijet može dugo, čak i više godina, krasiti dom.
 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije