Ulaskom Hrvatske u EU otvaraju se nova tržišta hrvatskim proizvođačima agruma (limun, mandarina, narača i dr.) i mediteranskih voćnih kultura. No, visoki standardi europskog tržišta zahtijevaju kvalitetne i zdrave plodove, bez i najmanjih oštećenja. toga je zaštita agruma i voćaka od štetnika jedna od osnovnih mjera u osiguranju visokih standarda proizvodnje. Agrume, višnju, trešnju, marasku i breskvu napada velik broj štetnika.
Bitna i sitna oštećenja
Mediteranska voćna muha (Ceratitis capitata) najčešće napada agrume i breskvu, ali i druge voćne vrste pa joj najviše odgovaraju nasadi u kojima su zastupljene različite kulture. Štete čine ličinke koje ulaze dublje u plod i hrane se zrelim i poluzrelim plodovima. Plodovi napadnutih voćki mekšaju, otpadaju i gube tržišnu vrijednost, a i sitna oštećenja sprečavaju izvoz na europsko tržište.
Trešnjina muha (Rhagoletis cerasi) najznačajniji je štetnik višnje, trešnje i maraske. Uzročnik je crvljivosti i loše kvalitete plodova s manjim sadržajem soka, što je osobito značajno u proizvodnji maraske. Štete čine ličinke u plodovima.
Lisne (Aphididae) i štitaste uši (Coccoidea) štete čine sisanjem biljnih sokova što iscrpljuje i slabi voćku. Izlučivanjem medne rose smanjuju asimilacijsku površinu lista, onemogućuju normalan razvoj i zbog naseljavanja gljiva čađavica, smanjuju vrijednost ploda.
Učinkovitost i širina
Lisni mineri pojavljuju se u svim uzgojnim područjima agruma. Štete čine ličinke koje u parenhimu lišća buše uočljive hodnike tzv. mine koje ometaju razvoj biljaka i dozrijevanje plodova. Najznačajnija vrsta na agrumima je lisni miner agruma (Phyllocnistis citrella) koji je i jedan od najvećih problema u njihovu uzgoju. Za suzbijanje štetnika treba koristiti insekticidne pripravke sistemičnog djelovanja jer je direktan kontakt insekticida i štetnika uglavnom onemogućen. Tako su štitaste uši zaštićene tvrdim štitićima na površini tijela, lisne se uši nerijetko pronalaze u deformiranim, zakovrčanim listovima napadnutih biljaka, a ličinke lisnih minera su unutar lisnog parenhima, ostavljajući površinski dio lista neoštećen. Pri izboru insekticida u obzir treba uzeti učinkovitost i širinu primjene, osobito kod uzgoja različitih kultura na manjim površinama. Preporuka je u izboru sistemičnog insekticida Rogor 40.
To je izraziti sistemični insekticid koji vrlo brzo ulazi u zelene biljne dijelove i translocira se u biljci. Zbog sistemičnih svojstava osigurano je produženo djelovanje na razne štetnike u raznim razvojnim stadijima, a može se primijeniti i u kombinaciji s piretroidima ili drugim insekticidima. Zbog brzog prodiranja u biljku vrlo je otporan na ispiranje kišom i navodnjavanjem pa je djelovanje znatno produženo. Zbog toga ima odlične rezultati u suzbijanju štetnika do kojih kontaktni preparati ne mogu doprijeti (lisne uši, štitaste uši, mineri i sl.), Zahvaljujući tome zadržan je u uporabi u programima zaštite europskih zemalja.
