Gljivična bolest

Osušene mladice koštićavih voćaka neće dati ni plod

Osušene mladice koštićavih voćaka neće dati ni plod
Dom i vrt
03.04.2013.
u 00:05

Za kišovita vremena spore gljivične bolesti monolije šire se na tučak

Palež cvijeta i rodnih grančica, monilija cvijeta, najznačajnija je bolest koštičavih voćaka (trešnje, višnje, šljive, marelice, breskve, nektarine) koja će, bez zaštite, utjecati na urod. Bolest uzrokuje sušenje mladica s cvjetovima. Gljiva prezimi na zaraženim granama i u cvatnji infekcija se preko cvjetnih organa širi na mladice, a toksini koje izlučuje uzrokuju njihovo sušenje. Intenzitet napada jači je ako je za cvatnje voćka izložena prohladnom i kišovitom vremenu jer spore kišom dospiju na njušku tučka i inficiraju ga. Cvijet tada postane smeđ i osuši se. Zaražen može biti i već formirani plod na kojem se tijekom zrenja pojavljuju bijeli koncentrični krugovi (micelij gljive sa sporama). Dio plodova ostane visjeti, a dio se smežura i padne na tlo te je izvor zaraze u sljedećoj godini. Monilija se, osim na koštičavim voćkama, može pojaviti i na jabukama i kruškama, ali samo kao sekundarna bolest. Monilija ploda na jezgričavim voćkama pojavljuje se samo zbog drugih oštećenja pa se na ranama stvara mjesto povoljno za naseljavanje patogenih gljivica koje uzrokuju truljenje zaraženih plodova. Mumificirani zaraženi plodovi koji ostaju na drvetu mogu biti izvor zaraze za iduću godinu.

Odrezati suhe grane

Obavezno treba ukloniti i uništiti sve zaražene plodove i, što je još bitnije, rezidbom ukloniti sve suhe i polusuhe grane 20 cm ispod suhog dijela. Treba provoditi i redovitu zaštitu od štetnika koji mogu oštetiti tkivo ploda i uzrokovati prodor gljivice. Prije kretanja vegetacije koštičave voćke treba prskati bakrenim pripravcima (Neoram WG).

Pčelama ne smeta

U vegetaciji se prska pred cvatnju ili na samom početku cvatnje te pred kraj cvatnje, kada otpadne većina cvjetnih latica. Jedan od fungicida iz skupine triazola s najduljim i jakim djelovanjem u zaštiti od monilije jest Indar 5 EW. Nema negativan utjecaj na klijavost polena, ne uzrokuje fitotoksičnost ni ožegotine i nije otrovan niti škodljiv za pčele. Koristi se u koncentraciji 0,07-0,1%, odnosno 70-100 ml na 100 l vode u fenofazi ružičastih pupova i opadanja latica. Indar je i vodeći preparat za suzbijanje pepelnice koštičavih voćaka, krastavosti jabuke i kruške, pepelnice i crne truleži vinove loze, pepelnice na krastavcima, dinjama, lubenicama, pjegavosti šećerne repe.

NE PROPUSTITE: Paprika, rajčice i kupusnjače trebaju što više hraniva

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije