Vrtlarski dnevnik

Koje su razlike: Organsko vs. konvencionalno sjeme

Kornelija
Foto: Nino Šoštarić
1/5
17.02.2015.
u 09:04

U posljednje vrijeme na tržište sjemena polako ulazi i organski uzgojeno sjeme, nastojeći pronaći svoj put prema srcima, ali i novčanicima vrtlara...

Kada sam prije nekoliko godina na policama jednog vrtnog centra pronašla policu s “bio” sjemenom, bila sam oduševljena i sretna. Napokon se netko i kod nas sjetio da ima vrtlara koji će rado kupiti upravo takvo sjeme. Nažalost njegova cijena bila je obeshrabrujuća, čak tri puta viša od cijene konvencionalno uzgojenog sjemena. Zbog toga sam kupila samo neke vrste, ali ne i sve. Kupila sam sjeme graška i mahuna, jer upravo se te vrste kod nas tretiraju fungicidima. Zbog toga su one obično i obojene, pa kada otvorimo paketić, vidjet ćemo unutra ružičasto ili zeleno sjeme. No kod svih drugih vrsta povrća koje se nude u malim pakiranjima, tretiranje pesticidima je zabranjeno. Riječ je odluci koja je donesena na razini EU unatrag nekoliko godina, tako da vrtlari mogu biti mirni, barem kada je u pitanju amaterski uzgoj.

PREDNOSTI ORGANSKOG SJEMENA
Iako je razlika u cijeni između konvencionalno uzgojenog sjemena (tzv. standardnog) i organskog velika, ono što ih stvarno razlikuje samo je porijeklo, odnosno način uzgoja. Organsko sjeme, koje se nudi i pod nazivima ekološko ili bio, proizvodi se na organskim farmama, iz biljaka koje nisu bile u doticaju s umjetnim gnojivima, pesticidima ili bilo kakvim drugim onečišćenjem. Također, takvo sjeme ne smije biti genetički preinačeno pa organski vrtlari mogu biti sigurni da siju nešto što je provjereno i u startu “zdravije”. No tu priča i počinje i završava. Organsko sjeme obično nude iste sjemenske kuće koje u svojem programu imaju i tzv. standardno sjeme. Nama se, dakle, nudi samo jedan izbor: organski i skupo ili standardno i jeftino. Izbor sorti i dalje je ograničen.

SJEME IZ VLASTITOG VRTA
Ako njegujemo svoj vrt na organski način, svako će sjeme koje iz njega skupimo biti automatski organsko. Naravno bit će i potpuno besplatno, no to nije najvažnije u ovoj priči. Bitno je da na taj način možemo sačuvati i sjeme onih sorti povrća, cvijeća i začinskog bilja koje ne možemo nigdje kupiti. To je staro, tradicijsko sjeme koje se prenosi s generacije na generaciju i tako čuva unutar obitelji, prijatelja i znanaca. Danas se ta mreža širi pa se organski uzgojeno sjeme može kupiti i putem interneta ili oglasnika u novinama. To je dobro, ali nije i sto posto sigurno jer nikada ne znamo u kakvim je uvjetima skupljeno, kakva je njegova sortna čistoća i dolazi li doista iz organskih vrtova. 

PROBLEM JE CIJENA
Bio, eko i organski danas sve više postaju marketinške etikete pa, nažalost, otvaraju i put manipulaciji. Tko nama vrtlarima može jamčiti da netko nije kupio vreću konvencionalnog, tretiranog sjemena, prepakirao ga u skromne papirnate škarnicle i ponudio ih putem interneta pod nazivom organski. Na sjemenu se to nikako ne može vidjeti, a ni kasnije, na plodovima. Uostalom, i domaći ekološki proizvođači dobar dio svoje ponude baziraju na povrću uzgojenom iz konvencionalnog sjemena. To je lako primijetiti i na tržnicama kada kupujemo popularne suvremene sorte salata s nazivom eko, identične onima kakve nude konvencionalni poljoprivrednici. Razlog je u tome što ekosjeme popularnih salata jednostavno ne postoji. Ipak to nije razlog da sumnjamo u uzgajivače koji su ih njegovali na organski način. Uostalom, meni se čini da je ionako mnogo važnije kako smo svoje sjeme sadili, njegovali i štitili nego kakvo je njegovo porijeklo.

Komentara 1

CH
chemica
17:43 17.02.2015.

Jedino što stoji je posljednja rečenica. Za ostatak, šteta vremena ulupanog u čitanje. "Eko" sjeme...Zar vas zbilja ima koji vjerujete u takve besmislice? Da je biljka niknula iz "eko" sjemena kvalitetnija od one koja nije bila te "sreće"? Ili manje "otrovna"? Zar nesretnik koji je izmislio tu suludu priču nikad nije čuo za biljni metabolizam? Laici koji puše njegove bedastoće svakako nisu. Ajmo ljudi bolje knjigu u ruke, da ne rade majmune od vas prodajući vam muda pod bubrege. I to po višestruko višoj cijeni.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije