Da biste uživali u njihovim mirisima i svježim okusima, za začine ne morate imati vrt. Možete ih uzgajati i u posudama, na balkonu ili na prozorskoj dasci. Ipak, ističe Mile Drača, mag. šum iz Vrtnog centra Kalia, pripazite da nisu na direktnom suncu jer to baš i ne vole.
Robert Slezak (lijevo) i Filip Kencek (desno) pokazali su kako promijeniti mikorize
– Neki od začina dobro podnose sunce, a one koji trebaju slične uvjete za uzgoj može se smjestiti u zajedničke posude – kaže M. Drača te dodaje da se ne smiju zajedno saditi začini koji imaju različite zahtjeve prema vodi. Ističe još da se kadulja i menta nikako ne bi smjele naći zajedno, ali se zato kadulja i lavanda dobro podnose.
Uobičajeno mjesto za posude sa začinima u stanovima su prozorske daske, iako nisu baš najsretnije rješenje. Melisa i menta će biti zahvalne ako ih smjestite u sjenu, a lavanda, ružmarin, majčina dušica i kadulja dobro će uspijevati i na sunčanim pozicijama. Prije nego odaberete što će rasti u vašem začinskom vrtu, ne zaboravite da morate zadovoljiti biološko-ekološke uvjete za rast ovih biljaka ako želite da one uspješno rastu.
Prozračan supstrat
Osim mjesta na koje ćete ih smjestiti, pobrinite se da su u dobrom i kvalitetnom supstratu, a za prihranu koristite organska gnojiva. Bilo bi dobro da u supstratu ima treseta.
Staklena posuda sa sistemom navodnjavanja i divan je ukras kuhinji. Sol i papar, 239 kuna
– Supstrat za sadnju mora biti lagan i prozračan i mora dobro propuštati vodu – objašnjava M. Drača i dodaje kako je najbolja kombinacija u kojoj je 20-25 posto gline, 20 posto pijeska, a ostalo je organska tvar. Iako većina začina najbolje uspijeva na otvorenom, ako im osigurate dobre uvjete, uspješno će rasti i na kuhinjskom ormaru. Najvažnije je da ih se odmakne od prozora, da imaju dosta vlage i da rastu u dovoljno velikoj posudi. Ne pretjerujte ni sa zalijevanjem jer će vam inače biljka istrunuti.
Želite li dizajnersku posudu ova iz Modusa pravo je rješenje. Od 519 kuna
Pri izboru posude u koju ćete svoje začine posijati li zasaditi vodite računa da svakako ima otvor za drenažu. Glinene posude su dobar izbor jer glina će višak vode otpustiti kroz stijenku. Ako će vaši začini rasti u ukrasnim posudama, onda neka to budu bakrene ili pocinčane, limene nisu dobar izbor.
Bez pesticida
Ako začine sijete, važno je da su posude u polusjeni dva do tri tjedna. Kad iznikne tri do pet listova, posude sa začinima možete približiti izvoru svjetla.
– Osim što ugodno mirišu, začinske biljka sadrže i tvari koje povoljno djeluju na zdravlje – kaže magistar i ističe kako je majčina dušica dobra za smirenje, a od samo nekoliko grančica melise može se pripremiti osvježavajući hladni čaj.
A kako se koriste i u prehrani, začinske biljke nikako ne bi trebalo pesticidima štititi od štetnika .
Mikorize za ljepotu i jače mirise
Bosiljak na kojem su poduzetnici Robert Slezak i Filip Kencek primijenili mikorizu nakon 27 dana ojačao je, postao ljepši i intenzivnijeg mirisa od ostalih na kojima se nije primijenila ova metoda poboljšanja vegetacije. Mikoriza, u doslovnom prijevodu “gljivino korijenje”, prirodna je simbioza gljiva i biljaka koja nastaje kad se živi mikorizni micelij kao cjepivo ili prah unese u tlo blizu korijena biljke. Otkrio ju je 1880. poljski botaničar Franciszek Kamienski pa ne čudi što ju promovira R Slezak, koji je u Hrvatsku došao živjeti upravo iz Poljske. Ubrzo je našao zajednički interes s F. Kencekom, čija obitelj u selu Rakovec kraj Zagreb uzgaja začinsko bilje na ekološki način, za što je dobila i certifikat. Uz bosiljak, Kenceki su mikorizu počeli koristiti i za kadulju, a sadnice začinskog bilja s mikorizom tržištu će ponuditi za mjesec dana. Mikorizirat će i povrće i obogatiti novom kvalitetom vlastitu robnu marku Green Friends.
Na balkonu svoje začine možete zaštititi od sunca i kiše praktičnim poklopcem. Kika, 199 kuna
Mikoriza štiti biljku od teških metala, djeluje kao filter i ne dozvoljava da ih one upijaju iz tla. Biljke kao da žive u prirodnom ekosustavu, kazuje R. Slezak. To znači da se, primjerice, kod začinskog bilja povećava količina eteričnih ulja, enzima, antioksidansa i drugih ljekovitih sastojaka. Slezak dodaje da se ova metoda koristi u Vodnjanu, na plantažama lavande koja se uzgaja za eterična ulja. Sa širom mikorizacijom na vinogradima, voćnjacima, povrtnjacima i maslinicima počet će se, predviđa, nakon 1. srpnja, kad će i troškovi nabave biti manji. A već danas mogu se probati prvo vino i maslinovo ulje s mikoriznih nasada.
R. Slezak i F. Kencek u Krapinskim su toplicama u organizaciji internetskog magazina Oblizeki, Općinske knjižnice, Toplice Hotela i Turističke zajednice mikorize predstavili na Svečanosti začinskog bilja. Izložili su 20-ak vrsta ekološki uzgojenog začinskog bilja u posudama, mikorize za amatere, a objasnili su i kako se tom metodom pospješuje rast i poboljšava kvaliteta bilja. Za 15 do 20 godina, kažu, uzgoj neće biti moguć bez primjene mikorize, koja biljke vraća prirodi. Začinsko bilje mirisat će kao nekad u vrtovima naših baka ili na rascvjetanim livadama i šumama.
Začinsko bilje možeta uzgojiti iz sjemena
1. Prije sijanja, napravite posteljicu za sjeme
U dovoljno veliku posudu stavite supstrat gotovo do vrha. Neka ostane što rahliji, nemojte ga tiskati, a razrahlite i sve grudice. Površinu supstrata samo lagano poravnajte
2. Sjeme sijte s papira
Količinu sjemena odredite prema veličini posude. Za posudu broj 18 treba oko 1,5 g sjemena ili 30-ak sjemenki. Treba ih pravilno rasporediti, trebali bi biti udaljeni nekoliko milimetar jedna od druge
3. Prekrijte sjemenke supstratom
Kad sjemenke rasporedite u posudi, prekrijte ih s malo supstrata, teorija kaže da bi to trebalo biti za otprilike 2-3 veličine sjemena. Ne stiskajte supstrat, samo ga poravnajte
4. Temperatura i voda najvažnije
Da bi sjeme proklijalo, najvažnije su temperatura i voda. Supstrat treba špricati odstajalom vodom, a najbolje kišnicom. Ako se ne zadovolje ovi uvjeti, ni sunce neće pomoći
NE PROPUSTITE: Permakultura: Neka vaš vrt bude u skladu s prirodom!
