Hrvatska zajednica županija nacionalna je udruga koja okuplja 20 županija i Grad Zagreb. Svojim aktivnostima potiče suradnju između članica, zalaže se za decentralizaciju i jednakomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske. Od prošle godine na čelu Zajednice je Goran Pauk, župan Šibensko-kninske županije.
Koje su teme trenutno u fokusu rada Hrvatske zajednice županija?
Kao županu i kao predsjedniku Zajednice mi se čini da se uvijek radi o jednoj temi. Poboljšanju kvalitete života u lokalnoj zajednici. Naime, postignuti stupanj funkcionalne i fiskalne decentralizacije u Hrvatskoj ne osigurava efikasnu opskrbu svih građana kvalitetnim javnim dobrima i uslugama na lokalnoj razini, ne omogućuje ravnomjerni gospodarski razvitak zemlje i ne daje priliku građanima da sami odlučuju o svom neposrednom životnom okruženju. To uzrokuje toliko velike razlike da mi se čini kako depopulacija treba biti u vrhu prioritetnih tema o kojima će se raspravljati. Zajednica je ove godine provela i kratko istraživanje koje je pokazalo porazne rezultate. Na primjer samo u Vukovarsko- srijemskoj županiji u školama je ove godine oko 890 učenika manje. Ne radi se tu samo o iseljavanju već i o smanjenju obitelji. Da mlade obitelji imaju priliku za zapošljavanje, jednostavnije stjecanje prve nekretnine i pomoć u odgoju sigurno bi se odlučivale na ostanak u Hrvatskoj ili na više djece. Zato to nije problem samo nacionalnih socijalnih i obrazovnih politika već i općina, gradova i županija.
Imate li prijedloge kako to promijeniti?
Svi znamo da postojeći sustav lokalne i regionalne (područne) samouprave obiluje slabostima u svim svojim elementima te vapi za sveobuhvatnom reformom koja će redefinirati sve aspekte odnosa između središnje vlasti s jedne, te lokalne i regionalne samouprave s druge strane. Takva reforma obuhvatila bi promjenu nadležnosti svake od razina vlasti, promjenu načina financiranja jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave, izmjene u mehanizmu fiskalnog izravnanja i uspostavljanje novih i jasnijih fiskalnih pravila. U tom slučaju govorimo i o puno većoj mogućnosti da upravo lokalna samouprava kreira uvjete koje svaka mlada obitelj priželjkuje za sebe. Na primjer, kada bi jednake uvjete za odgoj, zdravstvo i kvalitetu svakodnevnog života imali građani u Zagrebu i u Virovitici, Drnišu ili Korenici trend osiromašenja ruralnog područja bi se zaustavio. Predlagali smo jačanje lokalne zajednice upravo kroz decentralizaciju nadležnosti.
Možete li to konkretnije pojasniti?
Jednostavno je – treba nastaviti procese decentralizacije školstva i zdravstva u suradnji s državnom razinom. Svi moramo imati jednaku dostupnost do javnih usluga.
Jednom ćemo i mi u Hrvatskoj točno morati definirati kao građani što želimo od javnih usluga u svojoj općini u svojem gradu i u svojoj županiji. Za početak Zajednica je predložila da županije preuzmu poslove središnjih ureda državne uprave. Mislimo da taj posao možemo raditi puno efikasnije nego što se radi danas. Očekujemo i decentralizaciju dijela državnih agencija i inspekcija.
Decentralizacija školstva provedena je samo djelomično te bi se trebala dovršiti na način da se upravljačka prava nad školama (osnovno i srednje školstvo) vrate u potpunosti županijama uz mogućnost da se to odnosi i na kolektivno pregovaranja i pitanje plaća.
Sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj također je centraliziran jer njegovo financiranje ide preko Centra za socijalnu skrb čiji je vlasnik RH. Treba dopustiti lokalnim razinama da samostalno kreiraju socijalne programe u skladu sa svojim prioritetima. Očekuje se veće uključivanje civilnog i privatnog sektora u područje socijalne skrbi. Treba uvesti i racionalnije raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, ali i razmišljati o prijenosu katastra i gruntovnice u nadležnost županije zbog lakšeg upravljanja svim investicijskim projektima.
To su naravno grubi prijedlozi koji zahtijevaju i partnerski odnos Vlade, lokalne razine i samih građana. Tako oblikovane reforme jedina su šansa da se uspješno implementiraju i da zaustavimo negativne trendove iseljavanja i osiromašenja ruralnog prostora.
cilj je uhljebiti što više članova