Drvoredi na gradskim ulicama u funkciji javne rasvjete zvuče, a sudeći po priloženim fotografijama, i izgledaju kao znanstvena fantastika. No ekološki osviještenom danskom dizajneru Daanu Roosegaardeu to bi mogao biti projekt karijere kojem su jedina prepreka strogi zakoni Europske unije.
Naime, on već neko vrijeme istražuje kako iskoristiti svjetlosne karakteristike jegulja, gljiva i krijesnica kako bi uzgojio stabla koja će noću sama generirati svjetlo i tako osvjetljavati okoliš.
– Puno možemo naučiti iz prirode i postići svjetlo bez upotrebe električne energije, solarnih ćelija ili baterija i da pri tom ne dobivamo račune. Stablo će svijetliti potpuno autonomno – uvjeren je Roosegaarde.
Njegov interes za pojavu koja se stručno naziva biomimikrijom dovela ga je do newyorškog sveučilišta na kojem je početkom ove godine uzgojena prva genetski modificirana biljka koja svijetli. Njen “autor”, znanstvenik Alexander Krichevsky stvorio ju je odvojivši DNK jedne morske bakterije i spojivši ga s genomom kloroplasta obične sobne biljke. Ona je tada emitirala bljedunjavo svjetlo iz svojih listova i stabljike, slično onome koje proizvode jegulje i krijesnice.
Danski dizajner sada radi na tome da sadnice ovih “čudnovatih” biljaka donese u Europu kako bi isprobao svjetlosnu instalaciju. No strogi zakoni EU ne dopuštaju donošenje ni korištenje genetski modificiranih biljaka na europski prostor.
Stoga će Roosegaarde pokušati pronaći način kako da zrelim stablima da svjetlosne “moći”, a da im ne naudi, i to uz pomoć gljiva koje imaju svjetleće karakteristike.
