Svaka biljka u posudi treba prostor za rast korijenja kako bi bila zdrava, a time i lijepa. Kod bonsaija taj prostor je dodatno ograničen jer su bonsai posude uglavnom plitke i male pa je potrebno češće presađivanje. Ono se kod listopadnih vrsta obavlja u proljeće pred samo kretanje vegetacije, kada pupovi nabubre što bliže trenutku samog otvaranja pupa, listanja biljke. Nakon zimskog mirovanja biljka je tada usvojila prvu količinu hranjive otopine iz tla, puna je soka i time najspremnija za šok presađivanja. Kada prolistaju, kasno je za presađivanje jer će se njime, nakon uspostavljanja odnosa korijena i krošnje, biljka dodatno još oslabiti.
Za presađivanje se treba i pripremiti. Prvo je izbor posude. U našem primjeru drvce je posađeno u istu posudu u kojoj je do tada raslo jer mu odgovara veličinom.
Korijenje treba dobro rasplesti, prstima i štapićem
Drvce prvo treba dobro zaliti i pustiti da upije sokove. Nakon skidanja žica koje ga vežu za posudu može se izvaditi (sl. 1). Korijenje se treba pažljivo rasplesti i s njega ukloniti dio zemlje u kojoj je drvce raslo (sl.2). Za to mogu poslužiti prsti i ravni drveni štapić. Nakon svega korijenje treba isprati vodom (sl. 3). Ispiranje korijenja uobičajena je tehnika kod bjelogoričnih, listopadnih vrsta. Kod crnogoričnog, tj. zimzelenog bilja, ispiranje korijenja nije dobro zbog puno većeg značenja utjecaja mikorize.
Kod listopadnih biljaka vodom isperite korijenje
Mikoriza je simbioza gljive i korijena biljke tako da pojačava prehranu biljke. Zbog toga borovi i mogu rasti u siromašnim i surovim uvjetima kamenih vrhova planina i slično.
Orežite korijenje
Nakon raspletanja i ispiranja korijenja slijedi njegovo prikraćivanje, smanjivanje mase (sl. 4). Okvirno je pravilo da bi se trebalo ukloniti do jedne trećine korijenja, što nekad može biti malo više, nekad malo manje. To ovisi o vrsti, a još više o samoj kondiciji drveta. Isto tako, dobro je odrezati korijenje koje raste ispod same baze debla kako bi se drvce moglo posaditi u pliću posudu, ali i kako bi se stvorio dodatni prostor za novo korijenje (sl. 5). Ako postoji deblji korijen koji treba odrezati, treba vam kvalitetan i oštar alat. Za početak mogu poslužiti oštre voćarske škare, no najbolje je imati pravi bonsai alat. Fino korijenje možete prikratiti oštrim vrtlarskim škarama ili nečim sličnim, bitno je da je oštro.
Uklonite višak korijenja
Kad je drvo spremno za sadnju, dobro ga je odložiti u kantu s vodom kako bi mu se korijenje natopilo prije sadnje. Za to vrijeme pripremite posudu. Bonsai posude na dnu imaju velike rupe radi dobre drenaže, i male rupe koje služe za osiguranje drveta u posudi žicom. Kako supstrat ne bi iscurio kroz velike rupe, na njih s unutarnje strane treba staviti plastičnu mrežicu koja se za rubove rupe pričvrsti žicom.
Očistite bazu drveta
Prije sadnje treba odrediti gdje će stablo stajati u posudi. Ako nije ravno, poput stupa, treba izbjegavati sadnju baze stabla na sredini. Treba gledati drvo sa svih strana i odabrati mu najbolji “prednji pogled”. To je kut gledanja bonsaija iz kojega on najbolje izgleda, onako kako bi ga postavili da ga predstavljate na nekoj izložbi.
Kada se odlučite za konačnu poziciju drveta u posudi, osigurajte ga žicom tako da ga preko debelih korijenovih žila stegnete za dno posude (sl. 7). Ovo osiguranje je potrebno kako bi se drvce zaštitilo od prevrtanja zbog vjetra ili neke druge nepogode zbog koje bi se korijenje izložilo zraku i ugrozio život biljke. Praktično je na dno tegle zacrtati linije gdje će se morati provući žica koja će osigurati drvce za posudu te zatim kroz zacrtane rupe provući žicu s dna posude.
Prozračan i povoljan
Glavna značajka dobrog supstrata za bonsai je njegova prozračnost. Za to se danas koriste moderni supstrati, a najčešće lomljena ekspandirana glina, koja ima i najpovoljniju cijenu, a inače se koristi u građevinarstvu kod izrade tzv. suhih podova. Nju treba prosijati prvo na sitno sito kako bi se odvojio prah koji zatvara pore tla, a zatim na krupno sito da se dobiju dvije frakcije, granulacije supstrata. U supstrat se dodaje i malo treseta ili kore četinjača, do 20 posto. kako bi se poboljšalo zadržavanje vode u posudi. Krupnijim supstratom puni se donji dio posude, a sitnijim površinski.
Odredite poziciju, pričvrstite ga za posudu, složite korijen i stavite supstrat
Nakon što je posuda pripremljena i dno napunjeno krupnim supstratom, na njega se postavi drvce u željenu poziciju te osigura, učvrsti žicom preko debljih korijenovih žila za teglu. Kad ste drvce osigurali pa može samostalno stajati u posudi, prostor između i preko uredno radijalno raspoređenog korijenja treba pažljivo popuniti sitnom frakcijom supstrata za sadnju (sl. 8). Pri nasipavanju supstrata treba malim štapićem lagano bosti po površini kako bi se supstratom što bolje ispunio sav prazan prostor oko zone korijena (sl. 9). Nakon sadnje bonsai je potrebno temeljito zaliti.
Mrežica sprečava izlazak supstrata
Svako drvce nakon presađivanja neko vrijeme treba malo posebne njege koja se provodi zaštitom od direktnog sunca, redovitim zalijevanjem, a ponekad i prskanjem krošnje, osobito kod zimzelenih vrsta (crnogorice). Novi rast nakon presađivanja, odnosno novo mlado lišće i izboji, buduće grane, znak su da ga je drvce dobro podnijelo (sl. 10). Za sva pitanja stojim na raspolaganju na crolucius.bonsai@gmail.com
