Bob je drevno povrće koje se uzgaja i njeguje više od 6000 godina. Stoga nije niti neobično što su se do danas iskristalizirale i mnoge vrtlarima zanimljive sorte. Jedna od njih je i sorta aquadulce, uzgoj koje počinje prije svih ostalih. Tradicionalno, bob se u našim kontinentalnim krajevima počinje sijati tek u veljači ili ožujku, i malo tko razmišlja o tome da bob posije već u siječnju, no sjetvom ove sorte, koja može prezimiti, bob je moguće brati ranije nego inače.
Vrijeme sjetve
Za sjetvu ovog boba najbolje vrijeme je početak siječnja, barem kada je o kontinentalnim krajevima riječ. No kako nisu sve godine jednake, tako ni početak sjetve ne mora biti točno određen. Potrebna su tri umjereno hladna tjedna da posijano sjeme nabubri i proklija. U Primorju i Dalmaciji sa sjetvom se kreće i ranije pa nije niti neobično što ga i na naše tržnice naviše dolazi upravo iz tih krajeva.
Način sjetve
Bob se sije u redove u razmacima od 30 do 40 cm. Taj se razmak može odrediti mjerenjem, a može i jednostavnije - starom daskom te širine. Sjeme se sije točno uz rub daske (na razmak od otprilike 15-20cm) s jedne i s druge strane. Ako želite dodati još jedan red, dasku samo pomaknite za širinu reda i nastavite dalje. No, daska nije korisna samo zbog određivanja razmaka među redovima nego i zato što raspoređuje težinu vrtlara koji na njoj čuči tijekom sjetve pa se gredica manje pritišće.
Zaštita
Kada se mlade biljčice pojave i narastu 5-10 cm, gredicu s bobom treba zaštititi. Za to se obično koristi agrotekstil. Na našem tržištu nudi ga nekoliko proizvođača i nije svejedno koji koristimo. Ako je agrotekstil mek i paučinast, može se oštetiti već na prvom vjetru. Naprotiv, ako je čvršći, trajat će godinama i štititi mlade biljke i od vjetra i od hladnoće. Prema tome, ako se već upuštamo u zimski uzgoj boba, zaštitu bi trebali shvatiti ozbiljno, barem kada je o kontinentalnim područjima riječ.
Minimalna temperatura klijanja je 1 – 3 °C, ali najsigurnije je klijanje pri 5 – 6 °C, a optimalna je temperatura 20 °C. Najniža temperatura koju bob može podnijeti je -6 °C. Do početka cvatnje biljka boba ima skromne zahtjeve za vodom, ali nakon cvatnje dobra opskrba vodom bitna je za prinos mahuna i zrna. Bob ima dubok korijen i može se koristiti vlagom iz dubljih slojeva. Za bob su najprikladnija srednje teška tla, dobre propusnosti za vodu i kapaciteta za zrak, uz pH 7 – 8. Otporniji je na zaslanjenost od graška i graha. Na istu površinu ne treba ga sijati najmanje 3 godine. On je dobra pretkultura za ljetno i jesensko povrće jer nakon berbe mahuna rano napušta tlo, a ostavlja veliku organsku masu, koja se zaorana brzo razgradi. Za početni rast preporučuje se gnojidba s 20 – 30 kg/ha dušika. Fosfor je potreban, osim za biljku, i za razvoj kvržišnih bakterija. Ovisno o zalihama u tlu dodaje se 60 – 100 kg/ha fosfora i približno toliko kalija. Za upotrebu u svježem stanju mladih mahuna ili mladog zrna bob se bere višekratno. Mahune boba mogu se skladištiti do 2 tjedna pri temperaturi od 7 – 9 °C i relativnoj vlazi zraka 90 – 95 %.
