20.04.2014. u 00:00

Đurđica spada u porodicu ljiljana, a ime dobiva po latinskoj riječi convallis što znači dolina i grčkoj riječi leriion što znači ljiljan, dakle dolinski ljiljan. Naziv maialis biljka dobiva poradi svoje cvatnje u mjesecu svibnju. Prah od osušenog cvijeta izaziva kihanje. 

Osvježava um

Aquaaurea ili zlatna voda u Engleskoj se rabi za liječenje glavobolje i živaca, a u Njemačkoj pod nazivom Aquaapoplectica Hartmani kod  paralize. U srednjem vijeku vjerovali su da kihanje čisti mozak i osvježava um te se i rabila kao lijek za jačanje razuma i pamćenja. Na Jurjev dan ili Jurjevo u Slavoniji djevojke rano odlaze u šumu brati đurđice da bi se umile u vodi u kojoj su odstajale đurđice. Najpodesniji ljekoviti prirodni preparat od đurđica je tinktura koju je moguće pravilno dozirati i time izbjeći možebitne komplikacije, jer ipak se radi o otrovnoj, iako ljekovitoj biljci! Prašak djeluje kao jaki drastik i purgativ. 

Kao prirodni lijek dobro djeluje na srce i ne taloži se u srčanom mišiću, za razliku od nekih drugih biljaka kao što je npr. pustarika. Regulira rad srca i jača ga, ali vrlo pozorno valja slijediti liječničke upute u pogledu doziranja, jer i manje prekoračenje doze izaziva trovanje. Zato se i ne preporučuje uzimati bez liječničkih uputa. Cvijet se rabi u liječenju: povišenog krvnog tlaka s nepravilnim radom srca; može se davati trudnicama i ženama u klimakteriju; vodene bolesti kao što su edemi, ascites, voda oko srca, voda u plućima; bolesti bubrega, i to naročito ako su povezane s tegobama srca, kao što su otok nogu i slab rad bubrega, glavobolje; padavice; bolesti pluća kao što je voda u plućima; bolesti koje su izazvale poremećaj rada srca, kao što su gripa, upala pluća, razne infekcije, malarija; bolesti štitnjače koje izazivaju srčane smetnje, pojačava elastičnost krvnih žila, liječi aterosklerozu, visoki i niski krvni tlak. Za liječenje ožiljaka, priprema se mast od korijena đurđice.

Snaži starije

Đurđica je biljka za starije osobe te se kaže da im “snaži srce – mozak i sve plemenite dijelove tijela”, a naročito za one koji imaju tegoba sa srcem, srčanim zaliskom, mlitavim i proširenim srcem, nepravilnim ritmom srca, neurozom i lupanjem srca kao posljedicom nesanice i gušenja, kod slabosti srca kao posljedice živčanih tegoba praćenih ubrzanim i nepravilnim radom srca, kod grčeva, kod dekompenzacije srca i otoka nogu.

Za liječenje srčane astme đurđicu i morski luk – postoji lijek Scilla maritima, i drugi preparati koji se mogu naći u ljekarnama u obliku ekstrakta, praška i tinkture. Ljekovito bilje s kojim se najviše miješa su valerijana, glog, gorocvijet, stolisnik, hmelj, morski luk i dr. Đurđica se rabi kao: adstringent - astmatik - antiepileptik - antihelmetik - antispazmatik - diuretik - drastik - emetik - febrifug - kardiotonik - kozmetik - laksativ - mucilaginoz - purgativ - sedativ – tonikum. Kontraindikacije. Oprez prilikom uporabe u svakom pogledu. Veće doze izazivaju sigurnu mučninu i povraćanje a kod nekih osoba i poremećaj rada srca, uz jako mokrenje. Toksičnost. konvalamarin, konvalatoksin i konvalarin, Otrovni dijelovi biljke: cijela biljka – list, cvijet, zreli plodovi, korijen. Simptomi  trovanja: bolni trbuh, jak nadražaj sluznice želuca - gastroenteritis, glavobolja, mučnina, proljev, širenje zjenice oka, slabost, povraćanje, vrtoglavica, ubrzan rad srca s nepravilnim pulsom, nesvjestica a kod težih slučajeva i smrt.

Konzumacija bobica, žvakanje listova te sisanje cvjetova može izazvati mučninu, povraćanje itd. Prva pomoć: Kod trovanju đurđicom valja piti mlijeko u kojem se kuhala hrastova kora ili uzeti drveni ugljen i izazvati povraćanje do liječničke pomoći.

Napomena: Velike doze čaja mogu izazvati povraćanje i mučninu. Međutim, ispravno dozirani i konzumiran čaj prema preporučenom  receptu povoljno djeluje na rad srca.

Ključne riječi

Komentara 1

Avatar patkovic
patkovic
20:18 20.04.2014.

dobar članak za one bez "dopunskog"

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije