Tržište nekretnina

Brojke kažu: 2015. godine cijene pale do 3 posto u odnosu na lani

nekretnine
Foto: Thinkstock
1/5
27.11.2015.
u 08:30

Što se sve događalo na tržištu nekretnina 2015. godine, kakvi su bili trendovi, što se tražilo, o čemu što se najviše vodilo računa...

Tržište nekretnina stabiliziralo se 2015. i realnije sve vrednuje. Cijene nekretnina u ovoj godini pale su 2-3 posto u odnosu na prošlu godinu. Podaci su to izneseni na 24. Forumu poslovanja nekretninama, u organizaciji Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore. Josip Zaher, potpredsjednik HGK, naglasio je da usporavanje pada cijena donosi optimizam i iznio podatak kako je tijekom godine u Hrvatskoj obavljeno oko 30 tisuća transakcija stambenih nekretnina. Radi usporedbe, 2008. godine, posljednje predrecesijske godine, broj transakcija bio je dvaput veći.

– Tako nešto ne bi trebalo uskoro očekivati – naglasio je Josip Zaher.

Foto: pixabay

Budžet kupaca

Optimizam i stabiliziranje u 2015. potvrđuju se i podatkom da su 2014. godine cijene pale devet posto. Da se nešto nakon šest dugih recesijskih godina događa, bilo je najavljeno već početkom travnja. Global Property Guide objavio je da se unatoč teškoj borbi gospodarstva da stane na noge tržište nekretnina ipak oporavlja. Spomenuto je i da je u 2014. godini prosječna cijena novih stanova prodanih u Hrvatskoj bila 10,524 kuna (1378 €) po četvornom metru. Najtraženiji stanovi bili su u velikim gradovima, ponajviše u Zagrebu i u Splitu.

Foto: pixabay
Prema prosječnim traženim cijenama, najskuplji kvadrati bili su u Opatiji, Hvaru i Dubrovniku, gdje se tražilo oko tri tisuće eura po kvadratu, a najjeftiniji, očekivano, u istočnom dijelu zemlje, gdje se tražilo 700 eura po kvadratu. U godini koja je na izmaku i dalje su najtraženiji dvosobni stanovi do 50 četvornih metara. Zanimljiv je i podatak da kupci nekretnina obično raspolažu s iznosom od 50 i 70 tisuća eura. Vice Šantak, direktor Rivalitas nekretnina, iznio je i podatak da se za trećinu stanova u oglasima traži do sto tisuća eura.

– Glavni faktor određivanja prosječne platežne sposobnosti jest kreditna sposobnost. Statistički gledano, od deset kupaca sedam ih kupuje kreditom, a tri gotovinom – naglasio je Vice Šantak.

Stranci traže luksuz

Tijekom godine pokazalo se i da u Hrvatskoj kronično nedostaje luksuznih nekretnina. Na obali to znači da se traži prvi red do mora ili brežuljak s nezaboravnim pogledom, a u Zagrebu sjeverni dio grada, ali što bliže strogom centru.

Foto: pixabay

– Pojam luksuza mijenja se i ima širok raspon, ali standardi ipak postoje. A dobra nekretnina na dobroj lokaciji uvijek ima kupce – ističe Milan Mandić iz opatijskog Smart Investa. Inače, luksuzne nekretnine najviše traže stranci. Govoreći o luksuzu, agenti za nekretnine često primjećuju da se nerijetko takve nekretnine često nalaze u starim i neodržavanim zgradama, što mnoge odbija.

Kupci su postali izbirljivi i točno znaju što za svoj novac žele, a sve se više traže stanovi u kvalitetnoj novogradnji i na višim katovima, uz uvjet da zgrada ima dizalo. Tradicionalno dobro prolaze i stanovi na prvom i drugom katu, a kupcima su manje zanimljivi treći ili četvrti kat ako zgrada nema dizalo. Za stanove u suterenu gotovo da i nema zainteresiranih. Veliku ulogu pri odluci o kupnji ima i mogućnost parkiranja te blizina javnoga gradskog prijevoza.

Foto: pixabay

Godine 2015. do stabiliziranja tržišta nekretnina doveo je i Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina. Na taj način omogućena je uspostava sustava vrednovanja i propisano tko je ovlašten donositi procjene.

Foto: Mirela Kruhak

– To sve pridonosi pravnoj sigurnosti za ulagače i vlasnike nekretnina, ali i ujednačenju procjena vrijednosti u sudskim postupcima i postupcima izvlaštenja – naglašava Željko Urlih, zamjenik ministrice graditeljstva i prostornog uređenja Anke Mrak Taritaš.

>>Zagreb: Trećina stanova za kupnju stoji do 100 tisuća eura

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije